VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)

Strana - 4

4 Već ovdje počinje se spominjati i Škrinjarić — kao „incattus". Kad nikako Urša nije htjela priznati, da je ona kriva smrti toga djeteta, posegnulo se za mučenjem (isp. ut praefata incatta per torturam examinetur et ab ea inquiratur, a quo puerum suscepisset et qualiter illum peperisset et occultasset ac in vas ipsum staminé coopertum posuisset ... L. f. III. 170). U mukama (qualiter bis ter et quater tracta in tortura) priznala je (viva voce fassa est constanter): „quod puerum infantem a nemine alio suscepisset nisi a Martino molitore Joannis Rwkel et quod cum nemine alio rem habuisset, nisi cum illo idque aliquo vicibus" (ibid 319); ipak ni sada nije priznala, da je to dijete hotimice umorila. Time je svršila istraga protiv nje, te je izrečena ova osuda '.„... quia praefata Gelyanycza in tortura fassa esset, se ex scorto infantem concepisse et in praetorio domus peperisse ac in vas proiecisse noctis silentio, ex quo puer ipse infans eodem die videlicet ad vesperum mortuus fuisset, propterea poena mortis adiudicatur, ut videlicet in aqua submergatur, quae sententia crastino die in foro civitatis de more solito civitatis eidem pronuntiabitur et sententia exequetur" (ibid. 319). Kazna ne bijaše ipak drugi dan izvršena; tomu se usprotiviše Christophorus Wraghowych de Maryassowcz „vicecomes comitatus Varasdiensis" („adveniens cum solemni protestatione ab executione sententiae dictae Gelyanyczae usque aliud examen") i Christophorus Palfi de Kapolna, judex nobilium (cum Simone Vidan, Laurentio Pethronyak et Andrea Gegelia colonis arcensibus advenientes similiter cum solemni protestacione ab executione dictç sententiç ipsius Gelyanyczç, ne videlicet in aqua submergeretur) „nömini domini bani" i „in persona Martini mlinar" sa zahtjevom, da se s izvršenjem osude počeka, dok ne bude riješena i istraga, koja se vodila protiv Škrinjarića. Glasovi o sakrivici Škrinjarićevoj (quod fama de antedicto Blasio Skriniarich judice wlgo circumferetur et spargeretur) u ovome zločinu dopriješe tja do bana, koji svojom naredbom od 13. augusta 1588. odredi istragu protiv suca Blaža Škrinjarića (isp. „Paria litterarum compulsoriarum domini Bani contra Blasium literatum Skriniarich judicem, super adulterio eiusdem peragentium" . . . datirano „in arce nostra Zamobor, decima tertia die Augusti an. dom. 1588." L. f. III. 333). Ove banove „litterae compulsoriae" pisane su vrlo oštro ; tako čitamo među ostalim : qualiter universitas dominorum regnicolarum eorundem Croatiae et Sclavoniae regnorum in generali ipsorum conventu, non ita diu Varasdini per vos celebrato, unanimi voto concluserit, ut omnesh omicide, sycarii, praedones, fures, adulterii, scortatores, incantatrices aliique cuiusvis generis malorum facinorosi et scelerati homines vigore articulorum publicarum constitutionum superinde editorum per comités ac vicecomites et judices nobilium facta prius exinde inquisitione severis-