VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)

Strana - 37

37 samo 367 fuma, što će dati 183 forinta i 50 denara. Pripadom spominjemo, da je križevačka županija prije turskih provala brojila 12.000 fuma, dočim g. 1553. evo cijela kraljevina Slavonija ima samo 464-8 fuma, što će dati 2324 forinta poreza za prvi obrok, dakle u svemu jedva 4648 forinti. II. Obračun Ambroz pl. Gregorijanec morao je s ubranim porezom u prvom redu platiti zemaljsko činovništvo. Podban bijaše uvijek podjedno veliki župan križevačke i zagrebačke županije. Kao takav dobivao je podban za svaki kotar u ovim županijama godišnju plaću u iznosu od 6 forinti. Pošto su u zagrebačkoj županiji oporezovana tri kotara, a u križevačkoj samo dva kotara, pripadala je podbanu za godinu 1553. plaća od 30 forinti; za polovicu godine dobio je o Svetim Trim Kraljima samo 15 forinti U varaždinskoj županiji bijaše čast velikoga župana uvijek nasljedna u kojoj odličnoj obitelji. Zato je ovdje županijom redovito upravljao podžupan, koji onda za nagradu dobiva godimice po 6 forinti od svakoga kotara, što iznosi 24 forinta na cijelu godinu, a 12 forinti za polovicu godine. Svakim kotarom upravljao je po jedan veliki sudac (judex nobilium), koji je za nagradu dobivao godimice 6 forinti. Blagajnik (exactor = utjerivatelj) cijele kraljevine Slavonije dobivao je godišnju nagradu od 24 forinta. Najveću je plaću brao zemaljski poreznik (dicator) ; njemu je naime od svake županije pripadala svota od 100 forinti; on je dakle dobivao godimice po 300 forinti, t. j. više, nego li svi drugi činovnici zajedno. Po svoj prilici nijesu još ove plaće bile u ono doba odredjene zakonom. U službenom naime spisu stoji kod svakoga činovnika zabilježeno, da odnosnu plaću dobiva „de regni consuetudine", t. j. po običaju, koji je tada vladao u kraljevini Slavoniji. Po istom običaju bijahu od svakoga poreza izuzeta imanja podbana i protonotara, svih podžupana, te velikih i malih sudaca (vicejudices nobilium). Kmetovi na njihovim imanjima plaćahu doduše porez, ali je ovaj novac išao u džep njihove vlastele, a ne u korist zemaljske blagajne. Ovaj dohodak uživahu podban, protonotar, podžupan i suci „ratione officiorum suorum", t j. na račun toga, što obavljahu službu svoju. U službenoj ispravi, zovu se ovakova imanja „bona libertinorum". U računima, što ih je saboru glede rashoda predao Ambroz Gregorijanec, stoje glede zagrebačke županije ovi podaci: „Bona libertinorum" iznose 43 fuma, što za polovicu godine po 50 denara čini 21 forint i 50 denara. Osim toga izuzeo je sam kralj Ferdinand I. od plaćanja poreza kmetove na imanjima biskupa zagrebačkoga, kaptola zagrebačkoga