VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)

Strana - 238

Samostan cistercita u Zagrebu. U regulatornoj osnovi grada Zagreba odredjeno je, da se uredi Dolac i Pod zidom i u tu svrhu da će se izvlastiti tamošnji skup kukavnih kućica, a osim tih i nekadašnji cistercitski samostan do crkve sv. Marije. Pronašaju se glasine, da je u gradskom zastupstvu jaka struja, koja je odlučno za rušenje tog drevnog samostana. Naše zagrebačke stare gradjevine su u zadnjih šezdeset godina prepatile golemi i teški gubitak. Nestalo je kipa na Markovu trgu baš netragom, nestalo je kaptolske vijećnice, Bakačevih vrata, novoveških vrata, izčezlo je još bezbroj toga, a najteži je bio gubitak Bakačeve kule. Kako je to lakoumno učinjeno bilo, pokazalo se odmah iza toga, kada se moralo porušeno novim zamijeniti: oni isti, koji su oduševljeno porušili kulu, pokazali su se potpuno nesposobnima, da išto tamo sazidju, a nekmo li da podignu tamo nešto, što bi bilo jednako vrijedno ili vrijednije od porušenog. Ta one novosazdane grdobe na Kaptolu su upravo dragocjeni dokazi potpune duševne nemoćnosti u ikakvom stvaranju ! A zanimljiva je i doslije neopažena činjenica, da je onaj isti, koji je najviše skrivio smrt Bakačeve kule, bio u jury-u, koji je dopitao prvu nagradu onom projektu za regulaciju kaptola, po kojem se u novijim formama uzpostavlja prvašnje stanje, dapače je po alternativnoj osnovi istog arhitekta pobjednika imala opet nastati Bakačeva kula, da služi kao Panteon glasovitih Hrvata ! Izgleda kao da se hoće sistematski uništiti baš sve, što je još stara i historijski vrijedna ostalo. Zagreb nije imao valjda nikad profanih gradjevina, koje bi se mogle takmiti