VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)
Strana - 168
168 Marinovića je god. 1854. naslijedio o. Anzelmo Bolenji, koji dotle bijaše profesor na gimnaziji u Varaždinu. Kad je pak Bolenji god. 1855. postao gvardianom čakovačkim, naslijedi ga u Koprivnici o. Krsto Gojšić, koji je samostanom upravljao 7 godina. Gojšić dade na crkveni toranj staviti novu kupulu. On dade ponovno bojadisati sliku sv. Antuna Padovanskvga i 24 postaje križnoga puta; podjedno pribavi mnogo odijela za sakristiju, a samostanska kuhinja dobije prvi štednjak mjesto staroga kamina. Gojšić umre 23. travnja 1866., te bude pokopan u grobnici ispod crkve samostanske. Još god. 1862. naslijedio je Gojšića u gvardijanskoj časti o. Marin Marinović. On je po treći put upravljao samostanom Koprivničkim do 17. srpnja 1866., kada ga franjevački kapitul u Varaždinu izabere ministrom provincije franjevačke, Marinović ode u Zagreb, a gvardijanom koprivničkim postade o. Fortunat Pintarić, dotadašnji gvardijan virovitički. Pintarić bijaše jedan od najuglednijih Franjevaca. Nekada je službovao kao profesor na gimnaziji u Varaždinu. Kao darovit glazbenik skladao je Pintarić mnogo misa, te crkvenih i svjetovnih pjesama, od kojih se neke pjevaju još i danas. Pintarić umre već 25. veljače 1867. od kapi, te bude pokopan u grobnici ispod crkve samostanske. Ondje je pokopan takodjer o. Anzelmo Bolenji, koji je 17. srpnja 1867. po drugiput postao koprivničkim gvardijanom, a umro 21. siječnja 1868. Bolenji je posljednji Franjevac pokopan u grobnici ispod crkve. Hrvatski je naime sabor god. 1869. stvorio zakon, po kojemu se odsada zabranjuje pokapanje u crkvenim grobnicama. Kad je dakle 20. studenoga 1870. u koprivničkom samostanu umro fratar Samuel Töth, morahu ga Franjevci dati pokopati na župnom groblju kod sv. Duha. Provincijal Marinović imenuje 27. siječnja 1868. koprivničkim gvardijanom o. Nikolu Kraljeka; on bude gvardijanom izabran takodjer na franjevačkoj skupštini, koja se 10. kolovoza 1868. držala u Čakovcu. Kraljek ostade gvardijanom koprivničkim punih 10 godina. Na franjevačkom kapitulu u Čakovcu god. 1878. bude on izabran definitorom i odredjen za gvardijana samostana zagrebačkog. Kraljeka je
