VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)

Strana - 139

139 VIL 1548. Feria sexta in festo exaltacionis sancte Crucis (14. Septembris) nobiles Stephanus et Petrus Gwrgewych de Berkwsewyna suo et fratrum suorum nomine fecerunt inhibicionem contra regiam maiestatem a collacione, nec nonJoannem Bylethych, Stephanum et Matthiam Wrochych, et omnes alios ab impetracione etc. totalium portionum suarum possessionariarum in possessione Gywrgeruychy in districtu Berkwsewyna et comitatu Zagrabiensi habitarum, ipsos iure hereditario concernencium etc. Kaptolski arkiv u Zagrebu. Locus credibilis, Protocollum 28. pag. 182. * Iz priobćenih priloga doznajemo, da su Gjurgjevići ili Jurjevići bili starohrvatski plemići, da se je nasljedni posjed ili plemenština njihova takodjer zvala Gjurgjević ili Jurjević, i da se je prostirala u kotaru Berkiševini županije zagrebačke. Ne može se ustanoviti, da li je rod dobio svoje prezime (Gjurgjević, Jurjević) od posjeda ili obratno posjed od roda. Još god. 1334. spominje se „ecclesia beate virginis de Gurgeuich

u u gorskom archidjakonatu

1

), po čemu doznajemo, da je u Gjurgjeviću bila katolička župa s crkvom, posvećenom blaženoj djevici Mariji. God. 1380—1397. spominju se kao banski povjerenici ovi plemeniti ljudi ; „Paulus filius Jacobi de Gyurgeuich" „Paulus vel Iwan filii Jacobi de Gyurgeuich", i onda „Johannes filius Jacobi de Gurgeuich"'

2

). Gdje se je baš taj posjed Gjurgjevića prostirao, ne može se točno ustanoviti. Nema sumnje, da nije bio daleko od današnje Berkiševine na Kupi, svakako izmedju Kupe i Gline, dotično izmedju Berkiševine i Topuskoga. Osim stare plemenite djedine svoje držali su Jurjevići kao predijaliste topuske opatije takodjer više zemalja rečene opatije. Tako su imali Slatinu (Zlathyna), danas selo na jugu Kupe u obćini i rimokatoličkoj župi Bučici (upravni kotar Glina). Braća Blaž, Luka i Bartol Jurjevići primili su povrh 1

) Tkalčić, Monumenta historica episcopatus zagrabiensis, II., p. 74. 2

) Thallôczy L., Codex diplom. comitum de Blagay, p. 174, 175, 177, 191.