VJESNIK 12. (ZAGREB, 1910.)

Strana - 79

Novi historijski prilozi za povijest Albanije iz rimskih arhiva. , / Sabirući u rimskim arhivima historijske spomenike za povijest Bosne i susjednih zemalja (koji su g$ch 1909. štampani u Glasniku zemalj. muzeja za Bosnu i Hercegovinu pod naslovom: „Monumenta nova historiam Bosnae et provinciarum vicinarum illustrantia"), namjerio sam se na mno^e nove historijske spomenike za povijest Albanije. Jedan dio tih spomenika prepisao sam i donosim ih u „Vjesniku zemaljskoga arkiva" želeći time bar donekle pripomoći trudbenicima na albanskoj povijesti, čija velika većina historijskih spomenika leži još zakopana po raznim talijanskim arhivima. Ponajviše ovih spomenika sabrao sam u Ottobonianskom odsjeku vatikanske biblioteke. Za neke od njih držim, da su bili direktno poslani u familijarski arhiv plemića rimskih Ottoboni, a drugi su u taj arhiv došli iz arhiva de Propaganda Fide. Kako je iz ove plemićke familije bio Papa Alexander VIII., to je taj plemićki arhiv pridružen vatikanskoj knjižnici, gdje se i sada ta acta pomnjivo čuvaju. Većina ih se nalazi pod signaturom Codex Ottobonianus 1941. f. 130—290. Bibl. Vat. I. Rim 4. januara 1585. Namisao da se podigne u Italiji kolegij za Albance. Pismo kardinala San Severina

1 papi Grguru XIII. u tom poslu. Santissimo Padre! Mando alla Santità Vostra qui allegata una scrittura délia resolutione per il collegio d' Albanesi consultata dei padre generale délia compagnia di Giesù, dal rettore dei collegio Germanico, a ciö che sia 1 San Severina je kardinal Giulio Antonio Santorio. Kardinalom posta za pape Pia V. 17. maja 1570. Tom zgodom podjeljuje mu papa ime „Sanseverina", imenuje ga protektorom cijeloga Ilirika, pa se na nj u svim crkovnîm poslovima obraćaju s naših strana.