DRŽAVNOGA PRAVA (ZAGREB, 1910.)
Strana - 80
80 sljednik Ladislavljev ugarski kralj Koloman oružanom silom, da natrag steče Almovo kraljevstvo. Hrvatskom vladao je u taj čas kralj Petar. Ovako nas uče sve ugarske kronike, i Dandolo 81 *) kao i naš Vramec. 81h ) Markova kronika (c. 67.) i suglasno s njome budimska vele, da je Koloman, nakon što je ubit kralj Petar, kraljevstvo dalmatinsko k Ugarskoj pripojio: Iste (Colomanus) 376 ) Dalmatiae regnum, occiso rege Petro nominato in montibus Peter Gozdia, Hungariae adjunxit. Polag Dandolove 811 ) kronike dao je Koloman ubiti kralja Petra: Colomanus rex Hungariae misit exercitum in Dalmatiam et occidi fecit regem Petrum. Kezina kroniKa je obe verzije spojila, pa veli najprije, da Koloman occidi fecit regem Petrum, qui Hungaris in montibus, qui Gozd dicuntur, occurens, est devictus in montibus memoratis et occisus. I Ranzanus veli: subegit (Colomanus) Dalmatas Petro eorum rege interempto. Otmjeniju verziju ima Bonfinij, koji veli: Petro rege caeso. sama metropolija htjela je da siše samo: „usque ad confinia Zagrabiae;" dalje bijahu većinom pogani. Toma arcidjakon: hist. sal. cap. XX (Račkijevo izdanje p. 45). Katona: historia critica II. 491 i si. veli, da je god. 1085. spadao Zagreb pod Ugarsku. Za dokaz ove tvrdnje pozivlje se na 1) poznati c. 43. Anonymove kronike; 2) na vladavinu Acne (izmedju 1085.—1088.). Medjutim na ovo već Büdinger (Ein Buch ungar. Geschichte p. 125. op. 1.) primjećuje, da vladavina Achina nije sigurna, pa i sam Katona o njoj sumja. 3) na donaciju Rade od g. 1057. (Fejér:. Cod. 1.393). Nu ova donacija tiće se samo jednoga mjesta na Dravi, valjda Legrada: Ecclesiam unam .... supra Dravam fluvium . . . edificavi. (Büdinger). Da je Slavonija bila provincija hrvatskoga kraljevstva, to nam dokazuje indirektno i to, što su Bizantinci, osvojiv za posljednih Komnena takodjer i Slavoniju (Srijem), subsumirali i ovu pod: Ducatus Dalmatie et Croatie, cf. Smičiklas: Cod. II. No 165 p. 166, gdje jedna listina od g. 1180. veli: in Ducatu Dalmatie et Croatie existente domino Rogerio Sclauonie duca. Iz listine od god. 1178. (Cod. No 153, p. 156.) znamo, da je Rogerij bio dux: in tntto regno di Croatia et Dalmatia. — Bizant je onom prilikom zauzeo i u ono vrijeme neovisnu Bosnu (sati 8s •{] Bôoâ-va ob xù> i]epßcu>v àp^tÇooîïâva) xal aux-}] slxouaa, âXX' eâ-voç lata rtapà taorj] xal Çù)V xal àp^ôfievov. Cinnami Histor. III. 7. p. 104.) 374 ) Chronicon venetum, ed. Muratori p. 259. 375 ) Na god. 1110. (u godinama Vramec često griješi): Peter Dalmatinzki kral. 37e ) Ime Koloman je irskoga porijetla. Nosio ga je irski monak Choloman, koga u Austriji ubiše. cf. Büdinger: Ein Buch ungar. Geschichte p. 96. i Anhang II. p. 163. 377 ) Dandolo (f 1354.) crpa iz dalmat. vrela, veli Marczali, A magyar törtenet kutföi p. 113. — Jednako priča i kroničar iz početka XIV. vijeka Jordanus. Muratori, Antiqu. It. IV. p. 969. Simonsfeld: Andreas Dandolo u. seine Geschichtswerke, München 1876. p. 116. drži sasvim pouzdano, da je t. zv. frater Paulinus napisao ovu Jordanovu kroniku, koju nazivlju Satyrica Jordani, Glede Dandolova odnošaja prema Kezi sr. Lenel: o. c. 99. Držim ipak, da Dandolo nije baš vadio iz Keze, već iz neke kronike starije, koja je i Kćzi izvorom služila.
