DRŽAVNOGA PRAVA (ZAGREB, 1910.)
Strana - 71
71 kom njemačkoga cara Henrika.™ 1 )—• Ni Thuročeva, ni Markova kronika 332 ) ne spominje nam, da je Ladislav bio krunjen, prem obje kronike u naslovu spominju krunidbu. Naslov kapitula 56. Thuročeve kronike glasi : de coronatione sancti regis Ladislai, dočim bečka kronika nosi naslov dotičnoga kapitula: 5. Ladislaus in regem coronatur. Jedino Muglenova kronika spominje osim u naslovu kapitula još i u tekstu krunidbu, kad veli u cap. 44.: „kom die ritterschaft von ungern zusammen und erweiten mit gemeynem rate den hertzogen lasla und krönten in zu eim Kunige." Tumačenje, kano da Ladislav ne htjede primiti krunu iz čednosti ili nabožnosti, već za to ne stoji, što iz starih kronika znamo, da se je žacao primiti i izbor, očito iz istih razloga, kako i prije njegov brat Geza, kome je takodjer savjest zabranjivala, da povredi prava legitimnoga i krunjenoga kralja Salamona 333 ) Kovačić 33 *) žali, što ne mogaše naći traga saboru, na kom je bio krunjen Ladislav. Da je ali .Ladislav bio krunjen, drže i Kovačić i Palma, a i Katona 335 ) i Pray. Spânyïk 33 *) drži, da nije htio krunu primiti osim privolom Salamona, zakonito krunjenoga kralja. Ali da li je ova privola usljedila, što u ostalom nije nevjerojatno, o tom nam povjest nije zabilježila ništa. Jedno znamo, a to jest, da ga je papa Grgur VII. smatrao legitimnim kraljem, jer ga u svom pismu od g. 1079 337 ) ne nazivlje kao Gezu duxom, već kraljem. 338 ) Nu bilo tome kako god mu drago, ipak iz svega vidimo, da je krunidba imala veliko državopravno znamenovanje, pa da se je smatralo, da za živa krunjenoga kralja bez njegove privole ne može biti legitimnoga drugoga vladara. Karakteristična je i sama priča, kako ne mogoše dignuti 3S1 ) cf. Pauler: A magyar nemzet torténete, I. p. 145. 332 ) Bečka ipak kronika imade sličicu, kako dva prelata krunišu Ladislava, koji drži u desnoj ruci mač, a u lijevoj jabuku. Sr. Marczali: Magyarorszâg torténete, pagina 126, 333 ) Na to već upozoruje Katona: Epitome chronologica rerum hungaricarum, I. p. 176. 33 *) Vestigia, p. 59. 335 ) Epitome I. p. 177 pozivom na Pelbartusa (de S. Lad. serm. L): „S. Ladislaum in regem Hungariae coronatum esse; sed regalia insignia ante se deferri fecisse." cf. Legenda sv. Ladislava (Endlicher: o. c. p. 238) „non inungui, non in regem coronari festinavit, sed insignia regis ante se faciens cum honore deferri." cf. Pauler: A magyar nemzet torténete, I. 138. 336 ) Historia pragmatica p. 150. 337 ) Fejér: Çod. dip- L 445; Pray, Annales I. p. 80. 338 ) Istina papa se je odmah iza izbora Ladislavova za nj interesovao, kako nam svjedoči listina od g. 1077. upravljena na ostrogonskoga arkiepiskopa Nehemiju (Fejér: I. 442), gdje ga opominje : ut regem, qui inter vos eleetus est, alloquaris, ut apertius nobis suam voluntatem et erga reverentiam sedi apostolicae debitam per idoneos legatos. denuntiet devotionem ; cf. o tqm Pray : p. 80-
