DRŽAVNOGA PRAVA (ZAGREB, 1910.)

Strana - 13

13 (in corpora, sive capita provincialium, sjtt zolç a<j»{iaaiv, Appian.) Zemljarinski porez (vectigal ex decimis), treba razlikovati od privatno-gospodarstvenog prihoda ma kakovog oblika vlastnika zemlje

53

) (vectigal ex agris scriptuariis, sive elocatis). Ovakove daće privatno-gosp. naravi plaćali su koloni vlastnicima zemlje, a zvale su se terraticum (Doc. p. 31, ch. retractata), cf. c. LVI. spljetskoga statuta

54

), tributum (Doc. p. 132) i decimae (Doc. p. 115). Da li je uz ove daće privatno-gospodarstvene naravi, bilo još kakova poreza na zemlju, to pitanje možemo bar za gradove zanijekati.

55

) Riječi „fiscale tributum" u ispravi Doc. N. 40 (p. 51), kao i riječi: „absque omni tributo" Doc. 56 (p. 74) ne stoje u savezu ni sa kakovim zemljištnim posjedom, već u opće kralj oslobodjuje upitne manastire od svih javnih daća. Niti u starim statutima pojedinih gradova

56

) ne nalazimo nigdje traga javno-gospodarstvenoj daći na zemlju. Affictus pro territorio (Statuta Ragusii,

5

') 1. V. c. 35 i 1. VIII, c. 88) jest vrst obične ili naslijedne zakupnine (pensio alicuius possessionis . . . ad tempus vel in perpetuum). Terraticum spljetskoga statuta jest daća kolona. — Isto tako nemamo traga ni kućarini.

58

) Affictus domus (dubr. statut VIII c. 88) je najamnina, a isto tako 53

) U ovu vrst spadaju dohotci, koji su imali kraljevi od svojih vlastitih zemalja. Ovake zemlje (terrae regales, Rački D. p b7, 118, 84, 180, territorium regale, D. p. 4 p. 150) znao je kralj poklanjati crkvama i samostanima za vječna vremena, i to bez ikakovih daća, osim desetine, koja je pripadala biskupu. Cf. Doc. p. 115. Ma da je ova listina charta spuria, moramo ju u pravcu podataka o zemljišnim daćama dobrim vrelom smatrati, jer i drugdje nalazimo, da je vladar bez daća poklanjao zemlje, pridržav ipak desetine, koje idu biskupa. Značajno je, da je i sam vladar kadkada de regali territorio plaćao crkvenu desetinu. Tako čitamo u Trpimirovoj listini od g. 852. (Doc. 2) : „Et ut singulis annis de omnibus nascentibus terrae ex curte nostra, quae Clusan (curtis Clusan — dvor -Klis, KXsïaa Const. Porph. Doc. p. 6. op.) dicitur decimae inferantur in memoratam ecclesiam, quas décimas antecessor noster Mislavus dare coepit. — Nalazimo to i drugdje. Kralj Arnulf potvrdjuje solnogradskom nadbiskupu neku crkvu sa desetinom, ut ibi consuetudo est, a od svojih dvorova pak dodaje desetinu, ut in sacris codicibus habetur: Kos: Gradivo, št. 296 p. 225, 5i

) Statuta et leges civitatis Spalati. Izdao Hanel u Monum. hist. jurid. Slav. Merid. par I. vol. II. Zagreb 1878., str. 92. Terraticum — veli Du Cange, Glossarium, jest : tributum, quod a colonis exigitur nomine terrae et agri, quem collunt. 35

) Cibrario, IL 98. dopo le conquiste de' barbari cessasse il rigolare ordinamento dei tributi mancandone la base principale, vale a dire il censo o catastro. — Liber de introitibus stacionum et territorii communis Ragusani 1287—-1291 (izdao Tkalčić u Starinama, VIII p. 20 sq.) nije kataster, već sadržaje popis uživatelja općinskoga zemljišta. Daća ta dakle nije zemljarina već zakupnina. 56

) Statut Budve (Mon. hist. jur. slav. merid. P. I. vol. III. ed. Ljubić, Zagrabiae 1882—3) c. LXIX: „Ordinemo, che sempre mai li giudici con il consiglio debbano poner dacia et desetina per dovana di possession"

. Tu je tek zaista govor o zemljarini. Poznati nam najstariji kataster u dalmat. gradovima jest onaj grada Skadra od g. 1416. (odnosno 1403-1405.). Ljubić, Star. XIV. p. 31. 57

) Mon. hist. jur. slav. mer. vol. IX. Zagrabiae 1904. Izdali Bogišić i Jireček. 5S

) Cf. Vojnović : Carinarski sustav dubrovačke republike, Rad: CXXIX p. 107