DRŽAVNOGA PRAVA (ZAGREB, 1910.)

Strana - 146

146 girske isprave, iz koje možemo pravom deducirati, da će se na posebnom hrvatskom saboru poslovi hrvatskoga kraljevstva raspravljati : cum autem vobiscum regni negotia tractaturus advenero. Da su riječi: absque regis consilio ne samo suvišne, već povrh toga teško spojive sa kraljevskim veličanstvom, već smo prije istakli, kano i čudnovatu činjenicu, da se povlasti, koje se tiču svih dalmatinskih biskupa, daju baš u počast rapske crkve (ad honorem et dignitatem illius ecclesiae), a to se još naglasuje u prisuću metropolite. Izjednačenje prava klera dalmatinskoga sa onima Ugarske teško, da je Koloman smatrao prvim svojim poslom, a i zahtjev sam bio bi odmah na početku Kolomanove periode nerazumljiv, — poznavajući velika prava hrvatkoga naroda kod postavljanja biskupa (episeopum, quem clerus et populus elegerit .... ordinabo, trog, doc), kao i uredjenja njegova dohotka [decimam (introitus portus habeat) episcopus, trog, doc] naročito se čini, da je praktična svrha isprave osjegurati biskupima desetinu: decimationem quemadmodum in Ungaria (episcopi) accipiant. Što se samoga vanjskoga oblika listine tiče, to je datum na početku, kako je to pravilo kad dalmatinskih listina, ali se indikcija još jednom prije navoda prisutnih episkopa, i to ispred riječi: „Datum est hoc Privilegium . . . ." spominje. Isto opetovanje indikcije nalazimo u rapskoj listini Krešimirovoj od g. 1070. (Doc. 67), koju naša Kolomanova listina potvrdjuje. Tek Krešimirova rapska listina nespominje : „epacta" i „

concurrentes/

01

) U tom pogledu sliči naša listina onoj, koju je iste g. Il U. dao Koloman zoborskoj opatiji (Fejêrpataky: Kaiman kirâly oklevelei, p, 43 točka 17. listine; sr. i p. 49.), koja ima takodjer „epacta" i „ concurrentes." Dalmatinska isprava ne običaje

12

) označiti ime tradenta i vrijeme tradicije, što medjutim vidimo na obim rapskim listinama. Izraz „datum per manus ..." sjeća na kancelariju, kako se je razvila počam od Bele III.

13

) Dodamo li jošte k tome, da se ni imena biskupa ne slažu posvema sa imenima diplome zoborske, koja je izdana takodjer g. 1111., imamo još i veći razlog sumnjati u autentičnost listine. Rapska listina spominje naime nekoga Fulberta, kao biskupa koločkoga, i nekoga Marka kao biskupa zadarskoga, dočim zaborska listina spominje Pavla u Koloči, a Gregora u Zadru. n

) Sr. o tom: Rački: Rad, 35, 13; Sußaj: Die dalmat. Privaturkunde, p. 156. la

) Fejêrpataky: Kâlmân kirâly oklevelei, p. 79. Šuflaj: o. c. p. 32. i 64. Da je tradicija nekakva bila, dokazuje formula: „post traditam complevi" (Doc. 13. pag. 19; doc. 32, p. 42). n

) Fejêrpataky: A kirâlyi kanczelâria az Arpâdok korâban, p. 21.