DRŽAVNOGA PRAVA (ZAGREB, 1910.)

Strana - 143

VI. Rapska listina od godine un.

1

) A. tekst. (1) Anno dominice incarnationis M. C. XI., indictione IUI., epacta Villi., concurentibus VI. Ego Colmanus, dei gratia rex Un(2) garorum, per misericordiam dei potitus

2

) regno Dalmatie atque Chroatie, assentimus, et quantum ad nos pertinet, confirmamus arben(3) si ecclesie suas parochias, iuppam sub alpibus suis cum terminis, a Castro latine Murula vocitato, sclavonice (4) autem Steniçe,

3

) usque ad flumen Copriue, Cissam suis cum terminis

, iuppam Liçce, iuppam Buçani et Boçachi, sicut semper habu') Po „Vjesniku zem. arkiva," god. I. str. 35. — Lucius: de regno lïï. c. 3. i 4.; Farlati: Illyricum sacrum III. 166, IV. 323 i 327; V. 236; Kukuljević: Cod. II. 17; Kukuljević: Jura I. 27: Fejér, Cod. II. 56.; Katona: Hist. crit. III. 276; Pray: Annales I. 109; Pauler: Szâzadok, 1888., p. 332; Fejêrpataky: Kâlmân kirâly oklevelei, pag. 19, 49, 78. 79; Fejêrpataky, A kirâlyi kanczellâria az Arpâdok korâbam p. 21. — Vanjskim oblikom svojim, naročito iscifranim dugim pismenima, naliči listina na zoborsku od g. 1111., dočim Krešimirova rapska od god. 1071. pisana je jednostavnim pismom, nalik onom kodeksima (Suflaj: Szâzadok, 1905., p. 300.). Listina pisana je minuskulama (minuta erecta). Retci teku paralelno sa duljom sfranom artije, dakle onako kao i na zoborskoj od g. 1111. Ovdje u ostalom moramo primjetiti, da nije odlučno kako je pisana listina, na duljini ili širini artije, pa način pisanja nije bio ni druguda beziznimno jednak, a iz malog broja naših listina ne smijemo načiniti beziznimno pravilo, kako bi to htio Šuflaj (Szâzadok 1905. p. 303 i si). U Italiji bila je na pr. u porabi Charta transversa, ali ne isključivo. Redlich: 1. c. I. 125. Tako evo vidimo, da je i zoborska listina pisana na široj strani, dočim je vesprimska Charta transversa. Fejêrpataky: 25, 31, 55. — Suflaj: pag. 311 veli, da je napis pečata, koji visi na listini; f Sigillum regis unikum diplomatike 11. stoljeća. Ovo: medjutim ne stoji, jer imademo baš takav pečat od kralja Ladislava, faksimiliran u Szilagyi: A magyar nemzet torténete, II. p. 138. Szalay-Baroti ima takodjer facsimile 2

) Riječi per misericordiam dei potitus: znače: „dobio sam milošću božjom u vlast;" ob ovom izrazu sravni Kršnjavi: Vjesnik zem. arkiva, II. 165; Pauler: Szâzadok 1900. p. 924 i si. i onda opet Kršnjavi: Vjesnik IV. p. 106. Ukoliko je isprava od g. 1111. patvorina, naravno da je i ova polemika posvema bespredmetna. 3

) Stenice, nunc Siinica ad Jablanac „sub Alpibus" ex opposita regione insulae Arbe. (Rački: Doc. p. 88, op.) I krika biskupija imala je župana dalmatinskoj obali (cf. Rački, Doc. pag. 199, al. 4.).