DRŽAVNOGA PRAVA (ZAGREB, 1910.)

Strana - 122

122 mognam de genere Subbithorum, comitem Pribislaum de genere Çuddomirithorum, comitem Georgium de genere Suaçithorum, comitem Petrum de genere Murithorum, comitem Paulum de genere Gussithorum, comitem Martinum de genere Carinensium, et de genere Lapçanorum, comitem Pribislauum de genere Polithorum, comitem Obradum de genere Laçnicithorum, comitem Johannem de genere Jamomethorum, comitem Mirogum de genere Tugomirorum. Qui uenientes ad dominum regem ei debitam reuerentiam exhibuerunt. Dominus uero rex ad osculum pacis eos recipiens et honorifice eos tractans, ad talem concordiam deuenerunt: quod omnes predicti teneant suum

3

) pacifice et quiete; et quod non teneantur aliqua praedictarum generationum, nec eorum homines, régie maiestati soluere censum ; nisi tantum teneantur domino régi, quando aliqui inuaderent sua confinia regalia, tune si dominus rex mittet pro ipsis, tune ire debeant adminus cum X armigeris equitum de qualibet generacionum prenominatarum suis sumptibus et expensis usque ad flumen Draue; inde uersus Vngariam ad expensas domini regis, usque quo exercitus durauerit, debeant permanere. Et sie extitit ordinatum de anno nostrae redemptionis M° C° Ii

0

, et cetera, B. tumač. Poznato je, da trogirski rukopis solunske povjesti (Historia salonitana) ima neku apendikulu, u kojoj se pripovjeda: qualiter et cum quo pacto dederunt se Chroates régi Hungarie. Ovaj dodatak poznat je jošte od Farlatija pod naslovom : memoriale . . . domini Thomae. Rački je držao, da ovaj t. zv. memorijal potiče od samoga arcidjakona Tome, dočim se danas općenito misli, da je trogirski dodatak mladji od Tomine povjesti.

4

) Po svemu se čini, da je taj dodatak sastavljen na temelju raznih listina, koje su piscu predležale, i koje su izdane bile pojedinim plemenima hrvatskim, na osnovi temeljne zavjernice kralja Kolomana ili t. zv. pakta, koje zaprisegoše uz kralja i pretstavnici ugarskoga naroda. Na ovu nas misao dovodi, što cijeli oblik trogirskoga dodatka sjeća na formu

5

) isprave, imajući intitulaciju, to j. naslov kralja:. Colomanus (dei gracia rex) filius Vladislavi regis Vngarie, i što svršuje sa datumom, iza koga slijede riječi: „et cetera." Iz ovih riječi: „et cetera" 3

) Trogirski codex ima mjesto „suum" „suas possessiones ac bona cum omnibus suis." 4

) Kršnjavi: Vjesnik zem. arkiva, II. p. 339; Gruber: Vjesnik III. p. 73.; Sišić: Kralj Koloman i Hrvati godine 1102. Zagreb 1907., p. 34. i si. Sr. i Büdinger: Ein Buch ungarischer Geschichte, p. 128., koji veli, da je to kopija neke suvremene listine. Vidi i gore u raspravi. 5

) Kršnjavi: 1. c. p. 142; Isti u: Vjesniku arkiva, IV. 110.