VJESNIK 10. (ZAGREB, 1908.)

Strana - 156

156 raditi pod nazorom turopoljskoga župana.

1 Briglević se odmah prihvatio posla. Našao je veliki nered. Uvidjalo se je, da u arkivu ne će biti tako dugo valjanoga reda, dok ne bude ondje namješten stalni regestrator. Evo za to odredi turopoljsko spravišće 13. novembra 1828., člankom VII., da se imade namjestiti stalni regestrator arkiva, koji će ujedno obnašati službu podbilježnika. Plaća mu je odredjena 20 for. Njegova dužnost ima biti regestrovati ne samo spravištna pisma (congregationalia) već i sudbena i upravna (juridica et politica). I već slijedeće spravišće 3. decembra iste godine izabere podbilježnikom i regestratorom arkiva Nikolu Puca, kojemu odredi nešto višu plaću nego li je prije rečeno, najme 50 for. godišnjih. Uz regestrovanje spisa, bio je novi regestrator dužan učiniti sve potrebne otpravke iz spisa arkiva, kada bude koje trebalo.

2 Uredjujući Briglević arkiv naišao je na mnogo pisama, koja je držao važnijima od onih, koja je kao akta već registrovao bio. On te spise kao „statute" odabere, s nakanom, da se posebice urede. Glede ovih „statuta" odredilo je spravišće turopoljsko god. 1829. 13. aprila, da ih ima posebno povjerenstvo proučiti.

3 Sto se dalje dogodilo s tim statutima nije zabilježeno. Briglević radio je vrlo marljivo, jer je već god. 1829. na spravišću 11. jula mogao podnijeti izvještaj, da je uredio sve stare spise. Tom prilikom bijaše mu kao vještaku povjereno, da izradi naputak za regestratora. Već i prije toga člankom XX. spravišća turopoljskoga od iste godine 13. aprila, odredjeno je, da se imade pomno na to paziti „da se svaki spis, koji se uzme iz ovog ili onog pretinca opet onamo u fascikul i pod redni broj natrag vjerno položi"".

4 Završujući ovaj članak, priopćit ću jošte u kratko opis današnjega stanja turopoljskoga arkiva. Arkiv turopoljski danas je pohranjen u maloj presvodjenoj sobici tik velike dvorane u velikogoričkom turopoljskom „gradu", gdje se nalaze i ostali uredi plem. općine turopoljske. Arkiv je taracan, imade dva prozora, jedan na istočnoj a drugi na južnoj strani. Na prozorima su čvrste gvozdene rešetke, a izvana jake gvozdene kapke. Stakla unutarnjih prozora još su onako izvorna negdje iz XVIII. vijeka, sastavljena od samih osmouglatih olovom spojenih stakalaca. Okviri od prozora kao i vratnice su od kamena. Vrata su gvozdena i zatvaraju se čvrstom ključanicom i dva moderna Wertheimlokota. 1 Ibidem a. 1828. 2 Ibidem fasc. 41. 43. a. 1828. 3 Ibidem a 1829. congreg. 13. apr., te 11. jula čl 4. i 6. * Ibidem fasc. 47. a. 1829.