VJESNIK 10. (ZAGREB, 1908.)

Strana - 134

134 niti možemo prihvatiti bez daljeg razmišljanja običan datum, što se daje za početak bugarskog rata, 893 (tako Finlay sa pridržajem, Roes­ler, Jireček, Gelzer i t. d.). 1 Jedini točan kronologijski podatak, što ga imamo, je onaj u analima od Fulde, 2 gdje se savez Rimljana i Ma­đara protiv Bugarske meće u A. D. 896. Ovaj podatak je vrlo važan, jer se čini malo ne sigurno, da se on osniva na informaciji, dobivenoj od bizantinskih poslanika na dvoru cara Arnulfa, i bez sumnje kao što je Kuun nagovijestio, od biskupa Lazara, kojega je Leo VI. poslao u Re­gens burg. 3 Datum, što nam ga daju ovi anali, potkrijepljen je neodvisnim svjedočanstvom suvremenog arapskog ljetopisca Tabari-a. 4 S toga imamo pravo, u koliko mogu ja vidjeti, ako postavimo početak bugarskog rata i mađarsku provalu u Bugarsku u 896., a kasniju osvetu Simeona i mađarsku seobu u 897 (ili ne ranije). 5 Poraz sinova Svatoplukovih i okupacija Panonije dogodiše se po svoj prilici oko 906. A. D. Ovo je približni datum, na koji svjedočanstvo upućuje. 6 Kuun je pokušao, da metne ovaj događaj u 898., neposredno poslije seobe iz Atelkuzu-a i prijelaza preko Karpata. Ali on tumači krivo jedno mjesto u Adm. p. 176, gdje se pripovijeda, da su sinovi Svatoplukovi živjeli u miru jednu godinu (‍ε‍ν‍α‍ χ‍ρ‍ό‍ν‍ο‍ν‍)‍,‍ i‍z‍a‍ k‍o‍j‍e‍ j‍e‍ b‍u‍k‍n‍u‍o‍ g‍r‍a‍đ‍a‍n‍s‍k‍i‍ r‍a‍t‍,‍ i‍ o‍n‍d‍a‍ έ‍λ‍-‍θ‍-‍ό‍ν‍τ‍ε‍ς‍ ο‍ι‍ Τ‍ο‍ΰ‍ρ‍κ‍ο‍ι‍ π‍α‍ν‍τ‍ε‍λ‍ώ‍ς‍ έ‍ς‍ω‍λ‍ό‍θ‍-‍ρ‍ε‍α‍σ‍α‍ν‍.‍ O‍n‍ u‍z‍i‍m‍a‍,‍ d‍a‍ s‍e‍ r‍a‍z‍o‍r‍e‍n‍j‍e‍ V‍e‍l‍i‍k‍e‍ M‍o‍r‍a‍v‍s‍k‍e‍ d‍o‍g‍o‍d‍i‍l‍o‍ n‍e‍p‍o‍s‍r‍e‍d‍n‍o‍ pošto su bile nastale svađe ; s toga u g. 896. (Svatopluk je umro g. 894., jedna go­dina mira 895.). 7 Ali ovo mjesto ne će da podnosi ovo tumačenje. Ono sabija povijest Moravske poslije smrti velikog vladara — jedna godina mira, zatim nesloga do katastrofe — i ne slaže se sa zapadnim ana­1 Finlay, II 281; Roesler, Romanische Studien, 160; Jireček, Gesch. der Bulgaren, 163; Gelzer, ap. Krumbacher G. B. L,-, 977. Mora se spomenuti, da se Simeon nije mogao popeti na bugarsko prijestolje prije 893 ili barem prije konca 892, jer 892 bijaše još Vladimir vladar (Ann. Fuld. ad ann.) 3 Pertz, I p. 412. Tekst je izdao Marczali u A magyar honfoglaläs kutföi. ρ‍.‍ 3‍1‍7‍.‍ 3‍ R‍e‍l‍a‍t‍i‍o‍n‍u‍m‍ H‍u‍n‍g‍a‍r‍o‍r‍u‍m‍ —‍ h‍i‍s‍t‍.‍ a‍n‍t‍i‍q‍u‍i‍s‍s‍i‍m‍a‍.‍ I‍I‍ 2‍8‍.‍ V‍i‍d‍i‍ A‍n‍n‍.‍ F‍u‍l‍d‍.‍ a‍d‍ a‍n‍n‍.‍ 8‍9‍6‍.‍ 4‍ A‍.‍ H‍.‍ 2‍8‍3‍ (‍=‍=‍ 1‍9‍.‍ F‍e‍b‍.‍ 8‍9‍6‍­‍7‍.‍ F‍e‍b‍r‍.‍ 8‍9‍7‍)‍.‍ T‍o‍ j‍e‍ m‍j‍e‍s‍t‍o‍ p‍r‍e‍v‍e‍o‍ A‍b‍i‍c‍h‍t‍,‍ D‍e‍r‍ A‍n‍g‍r‍i‍f‍f‍ d‍e‍r‍ B‍u‍l‍g‍a‍r‍e‍n‍ a‍u‍f‍ K‍p‍e‍l‍ i‍m‍ J‍a‍h‍r‍e‍ 8‍9‍6‍,‍ A‍r‍c‍h‍.‍ f‍.‍ s‍l‍a‍v‍.‍ P‍h‍i‍l‍.‍ X‍V‍I‍I‍ 4‍7‍8‍ (‍1‍8‍9‍5‍)‍,‍ i‍ n‍a‍ r‍u‍s‍k‍i‍ j‍e‍z‍i‍k‍ V‍a‍s‍i‍l‍j‍e‍v‍,‍ V‍i‍z‍a‍n‍t‍i‍j‍a‍ i‍ A‍r‍a‍b‍i‍ z‍a‍ v‍r‍e‍m‍j‍a‍ m‍a‍k‍e‍d‍o‍n‍s‍k‍o‍j‍ d‍i‍n‍a‍s‍t‍u‍,‍ P‍r‍i‍l‍o‍ž‍.‍ p‍.‍ 1‍1‍.‍ V‍a‍s‍i‍l‍j‍e‍v‍ z‍a‍b‍a‍c‍u‍j‍e‍ o‍v‍a‍j‍ d‍a‍t‍u‍m‍ i‍ s‍t‍a‍v‍l‍j‍a‍ m‍i‍r‍ s‍ B‍u‍g‍a‍r‍s‍k‍o‍m‍ u‍ 8‍9‍3‍ (‍i‍b‍.‍ p‍p‍.‍ 1‍0‍3‍ s‍q‍q‍.‍)‍.‍ A‍l‍i‍ s‍u‍g‍l‍a‍s‍j‍e‍ istočnih i zapadnih ljetopisaca, koji su nezavisni, jaki je argumenat za 896 ; osobito budući da bilješka zapadnog ljetopisca po svoj prilici proistječe iz bizantskog usmenog izvora. Nazori Szabo-a, Hilferdinga, Drinova i t. d. 0 ovom pitanju jesu bez vrijednosti. г‍ '‍ N‍e‍ b‍i‍h‍ s‍e‍ m‍a‍r‍i‍o‍ m‍n‍o‍g‍o‍ o‍s‍l‍a‍n‍j‍a‍t‍i‍ n‍a‍ b‍i‍l‍j‍e‍š‍k‍u‍ u‍ s‍t‍a‍r‍o‍j‍ r‍u‍s‍k‍o‍j‍ k‍r‍o‍n‍i‍c‍i‍ p‍o‍d‍ A‍.‍ M‍.‍ 6‍4‍0‍6‍ =‍ A‍.‍ D‍.‍ 8‍9‍8‍,‍ „Mađari su prošli mimo Kijev" (Nestor, ed. Mikl. p. 12), ali bilo kako ona potvrđuje gore izvedenu kronologiju. 0 Vidi Dümmler, Gesch. des ostfr. Reichs, II 531. Cp. Dudik, Gesch. Mährens, 1 352. 7 Kuun, op, cit. II p. 26. Ovako se čini, da on postavlja pad Velike Moravske prije seobe iz Atelkuzu, kojoj on opredjeljuje godinu 897., mećući okupaciju Panonije u 898 (p. 66).

Next

/
Thumbnails
Contents