VJESNIK 10. (ZAGREB, 1908.)

Strana - 3

3 Petra Kružića (br. 26) pruža se primjer koncepta, za koji je upotrebljen blanket ; kursivom su označena ona mjesta, koja su poslije unesena ili dodana drugom rukom. Koliko se odstupalo od stereotipnoga blanketa mijenjanjem i dodavanjem, može se razabrati iz daljnih dviju isprava, priopćenih u cijelosti, od 25. novembra (br. 31) za Nikolu Mladinčića i od 30. novembra (br. 42) za Ludovika Pekrija. Poglavita je stvarna razlika u tom, što je u nekim darovnicama bio točno naveden broj kmetova, koji su imali pripasti nadareniku, a u drugima nije bilo toga ograničivanja. Prema konceptu darovnice od 23. decembra (br. 64.) za Pantaleona Vogta bile su stilizirane i one ostale, kojima je kralj Ferdinand podijelio ponajviše svojim službenicima duhovne časti u biskupiji zagrebačkoj. Makar da je od ovih kraljevih darovnica jedva koja bila uistinu realizirana, mogu one ipak da posluže kao dobar prilog za detaljnije poznavanje stranačkih prilika u Hrvatskoj u prvo doba borbe izmedju Ferdinanda i Zapolje. Njima se napokon popunja donekle — barem za god. 1529. — ona praznina, Što je pokazuju „Libri regii", u kojima nema od 9. junija 1529. pak do 31. marta 1531. ubilježene ni jedne darovnice za Hrvatsku.

1 U arkivu c. i kr. zajedničkog ministarstva financija imade u istom svežnju medju spisima god- 1529. i jedna sveska od 17 folija,'

2 koja nosi naslov: „Exemplum registri super donacione bonorum in regno Hungarie per serenissimum principem regem Ferdinandum facta". U ovom su registru ubilježeni najkraći izvaci iz kraljevskih povelja od god. 1527. do 1529. Registar je ovaj savremen, pisan je po svoj prilici god. 1529, iz koje ima uopće najmanje podataka. Zadnji je upis onaj od 15. julija 1529. Cijeli je registar pisala jedna ruka; samo mjestimice ima nekih umetaka i dodataka od druge ruke. Da su podaci ovoga inače ničim ne ovjerovljenoga registra ipak pouzdani i da zaslužuju vjeru, proistječe najviše odatle, što imade u njemu izvadaka iz povelja, sadržanih u kralj, registraturnim knjigama „Libri regii", koji se posvema podudaraju s poglavitim datima tamo iznesenim. Za primjer ovoga podudaranja navodim prvi upis u registru, koji se tiče Hrvatske, i paralelno darovnicu iz kraljevskih knjiga : (1527.) Strigonii, in fešto beati Clementis pape, Possessiones magnifici Petri comitis de Mersyn per notam infidelitatis agili Stephano Skylyanovyth maiestas regia donavit. — Darovnice, III., (Vjes. ark. VII, str. 182.): Anno domini millesimo quingentesimo vicesimo septimo, Strigonii in fešto beati Clementis papae, ad propriam commissionem domini regis datae sunt literae, quibus mediantibus sua maiestas consideratis servitiis fidelibus agilis Stephani Skylianovith, maiestati suae et sacrae coronae exhibitis, posessiones magnifici Petri comitis de Merzyn . . . contulit, etc. Tako veći dio upisa u tome registru, koji se tiču Hrvatske, nalazi potvrde u „Darovnicama", što ih je objelodanio gosp. urednik. Nije stoga potrebno, da se svi ti upisi ovdje iznesu. Dosta je navesti, da su mnogo iscrpljiviji podaci, nego li u njima, u onim darovnicama, s kojima se, kako je rečeno, u glavnome podudaraju. To su od „Darovnica" ove: br. III, IV, VI., VII, IX, XII. do XXIII, XXV, 1 Vjes. ark. VII, str. 200. 2 Za pravo 16, jer je zadnji list prazan.