VJESNIK 10. (ZAGREB, 1908.)

Strana - 114

114 ο Crnoj Bugarskoj. Ali ne samo da se čini, da nema ni tragova od kozarskih vrela, već nema ni opisa same Khazarije, što se osobito mora primijetiti, da je izostavljeno.

1 Općenja između Carigrada i vazala carstva, poput Venecije, morala su biti Česta; s Iberijom, za vlade Konstantina, čini se, da su bila bez prekida. Rambaud opaža: „Za Armeniju kao što i za Kavkaz Konstantin VII. u svojoj radij ivoj osami u Velikoj Palači bio je u vrlo zgodnu položaju, da bude dobro obaviješćen ο važnim stvarima. Za ove obavijesti mogao je on pitati nebrojene emigrante, prognanike, pustolove armenske, koji su bježali ispred progona muslomanskih ili su tražili sreću u zemljama carstva".

2 Ne sumnjajuć ο mogućnosti, da su se upotrebljavali i ovakovi obavješčivaći, čini se ipak vjerojatnim, kao što sam već kazao, da su vrela bila poglavito više službene naravi.

3 Rambaud se ispravno poziva na posjete armenskih knezova u Carigrad za vladanja Romana i Konstantina, i na bizantinske agente, koji su bili trajno držani u armenskim državama.

4 Ispitujuć Konstantinova vrela informacije, imamo poglavito da razmatramo odsjek 3. U odsjecima 1. i 2. pisac izlaže diplomatska načela, i skoro jedino je mjesto, koje zahtijeva tumačenje, opis ruskog trgovačkog puta u Carigrad, koje je neumjesno ondje gdje je, te bi moralo biti umetnuto u ods. 3. Ο njemu možemo jedino kazati, da je informacija mogla poteci ili od Igorovih poslanika, koji su došli u Carigrad, da ugovaraju ugovor god. 944., ili su ju mogli dobiti posla

nici Konstantinovi, koji su se s onima vratili u Kijev, da ondje taj ugovor zaključe.

5 Niti odsjek 4., koji se bavi poglavito administrativnim uređenjima u vrijeme pisca i njegova oca, ne daje materijala, koji ide 1 MOŽE SE OVDJE SPOMENUTI, DA WESTBERG (OP. CIT. 134) TUMAČI ΣΑΜΒΑΤΆΣ, KOJE KONSTANTIN DAJE KAO IME KIJEVA (75), KAO = SABBATH, I NAGAĐA ŽIDOVSKO-KOZARSKI UTJECAJ. ISTO IME BIJAŠE DANO I RIJECI DONU. — MOŽE SE OPAZITI, DA JE ΜΕΜΟΓΑΡΔΆΣ NA ISTOM MJESTU KONSTANTINA OČEVIDNO ISKVARENI ΝΕΒΟΓΑΡΔΆΣ („LEGENDUM NOVOGARDIA" BANDURI), KOJA SE ISKVARENOST TEKSTA IMA PRIPISATI LAKOĆI, KOJOM SU SE U MSS. DESETOG STOLJEĆA ZAMJENJIVALI Β I Μ. 2 L' EMPIRE GREC, P. 495. 8 ODSJEK Ο ADRANUTZINU (C. 46) OSNIVA SE ZAISTA SASVIM NA STROGO SLUŽBENOJ IN

FORMACIJI. DVA SE IZVJEŠĆA, ΆΝΑΦΟΡΑΊ, PATRICIJA KONSTANSA SPOMINJU P. 211, I NAVODE SE CARSKE INSTRUKCIJE (P. 209, 4—14). TAKO U GL. 45. HRISOVULJE ROMANA I ISTOGA KONSTAN

TINA. OVE SU GLAVE NAMIJENJENE PONAJVIŠE POVIJESTI VREMENA SAMOGA KONSTANTINA. JASNO JE, DA JE U 951—2 BIO MNOGO ZABAVLJEN SA ARMENSKIM PITANJEM. 4 LB. 496. 5 CHRONICON NESTORIS, A. M. 6453 ED. MIKLOSICH PP. 25, 29. DOGOVARANJA ZAPO

ČEŠE PRIJE SVRGNUĆA ROMANA, KOJI JE POSLAO PRVO POSLANSTVO. CP. DIMITRIU, OP. CIT. 545 -9.