VJESNIK 8. (ZAGREB, 1899)
Strana - 54
54 U Fortuni se nalazi: u tvoje mladosti (10. 13.), malo praha glave == u glavi (3. 36.). Radi sroka je nastala forma: sakrili so čudnoj mesti (6. 3.), umjesto u čudnom mjestu. „U množini voli današnja štokavština kod mnogih mužkih rieči pristavak slovčani na ov ili ev. Naš pjesnik udara i tu sredinom, te ako i nije te oblike posvema izključio, ipak ih je vrlo riedko upotriebio. N. pr. Vitezovi, lugove, (8. 4.), glasove (11. 45.). Ovi oblici dolaze i Fortuni riedko, n. pr. : Dvorove (6. 36.). „Genitiv množine nezna u Sireni, jošter ništa za onaj h, n. pr. ljudi (11. 82.), riči (6. 57.). U prvoj i drugoj deklinaciji vlada stariji genitiv, n. pr. konj (4. 107), za nohat (12. 55.)". U Fortuni čitamo: tvoih čini (1. 31.) od galag, (11. 12.), karav = krava (12. 15.), čez malo dan (3. 1.), tisuće prasac (4. 3.). „U dativu množine dohode uz pravilne oblike, kojih je većina, još kojekakvi nepodobni pojavi, kano: stvaram (4. 12.), ričam (od rič — rieč), čega mnogo ima n. pr. (6. 39.) itd,". U Fortuni dolazi forma: ričam (3. 8.) a češće ričiam (1. 8. itd.) prema formi svičiami, koja se nalazi u Sireni (15. 35.). „Akusativ množine dosta je obično, da u našega pjesnika svršuje na i i kod onih rieči, gdje obično danas izlazi na e, kano: mosti (4. 71.), posli (8. 41.)". Fortuna takodjer imade to isto bez potrebe sroka: povoljne ti glasi (3. 15., 5. 15., 12. 22.), kćere dobiti (7. 25.), ljudske pinezi (6. 14.). „Instrumental množine mieša dočetak padežni i s dočetkom na mi, te piše u Sireni ovako: konjmi (14- 32) valmi (6. 99.), z riči poniznimi (6. 22.), stvari (12. 31.), oči (9. 119.), ljudi (2. 42.)". Fortuna ima obje forme: lasjami (9. 34.), s drugi (7. 37.). „Lokal je množine i opet svakojako pomješan, n. pr. po ričah (6. 37.) v mislah (9. 10.) v oblakeh (14. 43.)". Fortuna ima: komorne stole po mistah čistiti (10. 35.). „U dvojini sačuvaše se tek obični oblici kano : dva lava (11. 73.), z očiju (1. 25.) očima (1. 77.)". Fortuna ima: Iz očiju (7. 34.), očima (9. 19.). „Komparativ je u Sireni pravilan, najme na ji ili iji; starijega oblika, t. j. na ši, eši, koji je u kajkavskom narječju zagospodio ne ima ovdje skoro nimalo; čak mjesto ljepši voli naš pjesnik liplji (2. 84.), najljiplji (8. 66.), a ipak ima i najlipše (5. 4.)". Fortuna ima iste forme: najliplji (4. 5.), najlaglje (3. 27.). Glagoljne forme su Fortuni najvećma u infinitivu, u sadanjem i budućem. Participi, aoristi i imperfekti, koji najvećma karakterizuju osebine Petrovog jezika u Sireni, nisu uslied sadržaja Fortune mogle se rabiti. Karakterističnu formu glagolja hotjeti, koju rabi Sirena u trećoj osobi množine „hote", rabi Fortuna skoro na svakoj stranici. Kao što je u Sireni poznat skraćen oblik glagolja budem: bum, buš, bu, tako ga isto rabi i Fortuna: bum batrivil (10. 2.), ne bu mogla (11. 24.).
