VJESNIK 8. (ZAGREB, 1899)

Strana - 179

179 Samoboru i ondje riješiti medjaški spor izmedju Hrvatske i Kranjske, a naročito one medjaške sporove, koji su nastali uslijed naseljenja Uskoka u današnjem Žumberku

1

). Tu evo vidimo prvi trag uredjenja žumbcračkoga pitanja, koje je još uvjeke do danas aktuelno. Hrvatski i kranjski povjerenici sastali su se doista 1. maja u Samoboru, ali kad su već na početku rasprave nastali neki nesporazumci, koje je valjalo prije riješenja same stvari urediti, udaljiše se povjerenici kranjski, a da je stvar ostala neriješena. To je kralja veoma neugodno dirnulo, što je i kranjskim povjerenicima oštro spočitnuo: „ . . . što smo mi radi raznih i mnogih razloga ne rado saznali, u ostalom, koli — pošto se taj posao tiče osobito sačuvanja našeg vrhovništva i štovanja kod svih pokrajina, toli dužnog posluha, mira, blagostanja i sloge izmedju njih i njihovih podložnika, osim toga da se odstrani sva nepogoda i zlo, koje bi, ako se ta sloga i uredjenje ne postigne, možda moglo izići i poroditi se, i napokon, da tim ugovorom svaka stranka može sebi u pripadnom pravu ostati i dužnim se načinom braniti . . -) Pošto je tako ovaj važni sastanak ostao bezuspješan, povratili su se hrvatski povjerenici kući. U cijelom trajala je ta komisija u Samoboru samo osam dana. Dnevnice isplaćivao je povjerenicima protonotar hrvatski Mihajlo od Ravna. Glasom namire od 8. maja izdane u Samoboru, dobio je Andrija Choron na dan 3 for. i to za 8 dana u Samoboru, 2 dana za put onamo i 7 dana za put na povratku, ukupno za 15 dana 45 for.

3

) Matija Zaberdinus dobio je 2 for. na dan, ukupno za 8 dana 16 for.

J

) Napokon kanonik Luka dobi 1 for. na dan, za 8 dana 8 for.

5

) Makar da je ova komisija ostala bez postignute svrhe, odredio je kralj Ferdinand ponovnu. Pismom iz Augsburga izdanim mjeseca septembra 1550., a upravljenim na gorespomenute povjerenike kranjske, odredi postupak ponovne komisije. Iste ove povjerenike imenova i za ponovnu komisiju. Taj naputak sadržavao je od prilike slijedeće odredbe. Kralj im priposla odredbe, koje su bile upravljene na podanike kranjske. Ove su sadržavale poziv, da se svatko, koji god ima kakove pritužbe protiv stanovnika i podanika hrvatskih, radi Uskoka, zemalja, dobara, medja, zaplena ili inih prilika, bile ove javne i privatne, u roku od mjesec dana nakon proglašenja prijavi kranjskim povjerenicima i svoje želje i pritužbe izjavi. Odredbe imadu kranjski povjerenici čim prije proglasiti i stigle pritužbe primiti. Čim koja pritužba stigne od strane stanovnika Kranjske, imadu ju ovi priposlati dvojici hrvatskih i ugarskih povjerenika na trošak prućih se stranaka. Ovi imadu te pritužbe primiti i dostaviti onima, protiv kojih su učinjene, uz nalog, da u roku od dva mjeseca imadu pred kranjskim i hrvatskim povjerenicima svoj protuodgovor učiniti, a da se može pristupiti daljnjem postupku. ') Vidi listinu 6. 2

) Ibidem. 3

) Vidi listinu 3. 4

) Vidi listinu 4. s

) Vidi listinu 5.