VJESNIK 7. (ZAGREB, 1905.)

Strana - 68

-68 borantibus opem ferentem ullam. Cuius enim morbis atrocitate anno insequenti, vir nobilissimus, nullis relictis liberis, extinctus est " (Liber IX. p. 94). Po Isthuanffiju osvojena bi dakle Udbina nekako u isto vrijeme, kao i Jajce, naime o koncu 1527. Ali kazivanje njegovo treba i ovdje kontrolisati, to više, što on krivo tvrdi, da je knez Ivan Karlović tada u Medvedgradu bolestan ležao i slijedeće godine 1528 umro, dok se znade, da je rečeni knez bio tada zdrav i da je umro tek u polovici godine 1531. Kako nema nijedne pozitivne suvremene vijesti o padu Udbine, treba sve podatke pribrati, koji bi mogli ma i najsitniju stvar objasniti. — 1524. Travnja 3. Bihać. Knez i ban Ivan Karlović piše svome prijatelju Josipu Lambergu: „Sciatis quidem pro vero, quod aliquos Turcos sub castro nostro Udwy(n)a captivavimus . . . ." (Thalloczy et Hodinka, Codex dipl. partium regno Hungariae adnexarum, pag. 289). — 1524. Kolovoza 5. Brekovica. Ivan Kobasić piše Bernardinu Ričanu, vrhovnom kapitanu nadvojvode Ferdinanda: „Preterea nuperrime scripseram v. m. pro castro Udwyna, ad que nullam mihi fecisti relationem. Certo dico v. m., et in veritate, quod dictum Castrum pro custodiis servandis multum esset utile et commodum dominio Serenissimi principis etc., ex quo domino suo Johanni videlicet Karlovycz etc nil iam confert prêter expensas, nec sufficit facultas sua per omnia et ad conseruandum illud, si aliquo subsidio per vos facto non conservabitur pro utilitate et commodo provinciarum serenissimi principis etc. Igitur peto v. m. quam maxime, ut eotunc, cum mihi pecuniam duxeritis mittendam, non postponatis mittere subsidium et ad Vdwynam". (Thalloczy et Hodinka, op. cit. p. 403—404). — 1526. (prije boja na Muhačkom polju). Knez Ivan Karlović tuži se nadvojvodi Ferdinandu : „Coram christiana fide, prout per aliquot vicibus, per meis missis, notificaui vestre sacre Maiestati, quod cum coram fide christiana perdidi duas meas prouincias, miam videlicet nomine Corbauiam, alteram nomine Lykam. Et de uno domino quod ad tantum deueni, quod matrem meam, que me genuit, quod non habui aliubi in meis eandem nutricare seu tenere. Nisi eandem teneo et nutrico in domibus aliorum hominum . . . ." (Chmel J. Actenstücke zur Geschichte Croatiens und Slavoniens in den Jahren 1526 und 1527, p. 14 i 15). Po ovome listu sudili su neki povjestničari, da je Krbava s Likom već god. 1526 bila u turskoj vlasti. Medjutim Ivan Karlović kaže samo, da je on te dvije oblasti izgubio (ili točnije, da su mu zatrte i opustošene), a ne da su ih Turci već zauzeli. —- 1527. Veljače 18. Brinje. Knezovi Krsto II. i Vuk Frankapan javljaju kapetanu Ivanu Apfaltereru na Rijeci o dolazku Turaka pod Brinje (Thalloczy et Hodinka. Op. cit. 611—612). — 1527. Veljače 19. Senj. Kapitän Petar Kružić javlja Ivanu Apfaltereru na Rijeku : „qualmente ieri sera e vegnuto uno familiär nostro, el quai de certo ne ha ditto, che grande exercito dei Turchi e zonto in Gazcha .... per andar ala ruina et déprédation de Castua sine dubio". (Thalloczy et Hodinka, Op. cit. p. 612). — 1527. Veljače 24. Knez Bernardin Frankapan javio je iz Grobnika kapitanu svoga sina u Novigradu (Podgradu, Castelnuovo) ovo : „come re vera 4000 cavalli in zerca turcheschi haveano fatta la massa su la Licha, al confin