VJESTNIK 6. (ZAGREB, 1904)

Strana - 162

162 posjedovali posjede od Save do Èistrice,' — a svi ostali članovi obitelji Ake imadu neznatne posjede kod Kašine, Moravča i gornje Stubice. Nije moguće jasno poveljami dokazati svezu izmedju plemena Ake i Vratislava, jer izmedju g. 1209. do 1242. ne ima povelja, koje bi o tom govorile, nu imade dodirnih točka, koje dopuštaju vjerojatnost te hipoteze. Da je Vratislav imao nasljednika, koji je njegov veliki posjed baštinio, vjerojatno je s toga, što je posjed izmedju Save, Krapine sve do gornje Stubice kao kompaktna cjelina u XIII. i XIV. vieku u ruci jedne obitelji, koja potiče od Arlanda I. Kad je Arland I. živio nije poznato, no njegovi sinovi živu izmedjù g. 1271. do 1298. Arlandov sin Ivan čini g. 1287. zadužbinu, te daruje Cistercitom Podsused : „salubriter cupiens providere, operibusque pietatis diem extreme messionis prevenire" (Tkalčić M. E. Z. I. p. 220), .pak iz tog se čina može zaključiti, da je tada Ivan već stariji čovjek bio. Uzme li se, da mu je g. 1287. bilo 60 godina, to se je rodio g. 1227., — a Arlandu I. moglo je tada biti 30 godina, te bi se bio rodio god. 1187., a po tom računu bi Arland I. mogao biti sin Vratislavov, koji je živio g. 1209. Da Vratislav nije imao direktnoga potomka, tada bi se njegov veliki posjed pociepao na potomke braće njegove, pak ne bi ostao kao cjelina u jednoj obitelji preko 230 godina, Moguće je samo to, da su Vratislavu i njegovoj braći posjedi oduzeti te obitelji Aka donirani, ali opet nije vjerojatno, da bi sve te velike posjede samo jedna obitelj dobila.. Prema svemu tomu vrlo je vjerojatno, da je Vratislav bio potomak kojega starijega Ake, prem se to u povelji ne spominje, nu u najstarijih poveljah se znameniti i obće poznati ljudi ne opredieljuju plemenskim niti otčinskim imenom, pak to i kod Vratislava nije potrebno bilo, koj je bio župan, i tolikimi zaslugami se iztaknuo za kralja Andriju. Vratislav nije bio primus aquisitor svih svojih posjeda, to se vidi odatle, što je posjede Dobru i Horonguzu imao u zajednici sa braćom, a osim toga veli povelja, da mu se potvrdjuje „Patrimonium suum et fratrum suorum". Aka, koj živi g. 1091., te se nalazi u pratnji kralja Vladislava ipak ne može, po razmaku godina sudeći, biti ocem Vratislavu, već bi mogao biti djedom. Druga dodirna točka izmedju plemena Vratislava i Ake je ta, što zna^ demo, da se je Vratislavov brat zvao Dobucha, koj je imao u zajednici sa bratom Berislavom predij Bistru, koj se je protezao „usque ad montem Vrsi". U opisu medjaša posjeda Zagrebčana se veli, da njihov posjed granici sa posjedom „filiorum Dobcha de génère Aga, deinde procedit ad cacumen eiusdem montis vocabulo Medwednicha." Moguće je dakle, da su ovi sinovi Dobče potomci Vratislavovog brata Dobuče pak da je u zagrebačkoj gori njihov bistranski posjed graničio sa posjedom Zagrebčana (Tkalčić M. C. Z. I. p. 17.) Pošto su ti sinovi Dobče živili g. 1242., to je mogao Dobuča, koj živi g. 1209. biti njihov otac, pak bi prema tomu i Dobuča od g. 1209. bio „de génère Aga." Sljedeća dodirna točka, koja čini vjerojatnom rodbinsku svezu plemena Ake sa Vratislavom može se ustanoviti odatle, što je predij Dobra bio god. 1209. zajedničko vlastničtvo Vratislava i njegove braće. — Ovaj predij je prema gori citiranoj povelji od g. 1367. bio razdieljen na više dielova. Posjed