VJESTNIK 6. (ZAGREB, 1904)

Strana - 10

lu 26. nov. Die 26. mensis novembris ante prandium, populus Tragurii expulit me manu armata ab offitio dicti comitatus, et immédiate (recessi) a Tragurio et applicui Iadram die sabbati primo mensis decembris. 10. dec. Die lunae 10. mensis decembris dominus Petrus Picontius de Ianua assumptus fuit per generale consilium Iadrae in capitaneum Iadrae, et die sequenti intromisit offltium. 1387. 13. ian. Die 13. mensis ianuarii recessit (banus) et die 16. eiusdem mensis reversus est Iadram. Eodem die, hoc est 16. mensis ianuarii, applicuit novum, quod domina regina senior obiit in Castro Novigradi in captivitate

41

). 9. febr. Die sabbati 9. mensis februaru fertur, quod corpus dominae reginae fuit portatum Iadram et repositum in monasterio Sancti Grisogoni

45

). 22. febr. Die 22. mensis februaru dominus episcopus sagrabiensis

4li

) et comes Thomasius, frater domini prioris et bani, iter arripuerunt versus Apuliam, cum quibus ivit dominus Paulus de Georgiis et certi alii nobiles de Iadra

47

) et cras die sequenti recessit versus Chroatiam dominus Ioannes banus

48

). 44

) Ovako stilizovana viest navodi na misao, da je kraljica Jelisaveta umrla prirodnom smrću, kako i jest kušao dokazati u jednoj promašenoj razpravi Alačević: La prigionia delle regine Elisabetta e Maria nel Castello di Novegradi (Bullettino II. Spalato 1879., br. 7., 8., 9., 10,). Ali iz drugih izvora (pa indirektno i iz samoga Pavlovića s. d. 12. i 13. jan. 1 "97.) doznajemo nesumnjivo, da je Jelisavetina smrt bila nasilna. U izpravi svojoj od 14. sept. 1387. Marija kaže o smrti svoje matere ovo : „ . . . Elizabeth ... in dicto Castro Ujvâr ( = Novigrad) vocato, inopinabili austerae necis interitu ferientes (sc. braća Horvati i Paližna, o kojim se prije toga onako u glavnom govori), nobis cernentibus immaniter iugularunt" (Fejér X., 3, pg. 316.). To potvrdjuje savremeni Mlečanin Rafaël Caresini, koji kaže: „Ipsa regina Elizabeth extitit in carcere (proh dolor !) interfecta" (ap. Muratori Scriptores vol. XII. Col. 476.) i Padovanac Gat taro ovim riečima : „Un giorno essendo in campagna (poslije bitke kod Gorjana 25. jula 1386.), fece il delto messer Giovanni Bano (Horvat) morire la regina vecchia madre delta regina Maria, essa présente". Nadalje nadovezuje Gattaro, kako se Marija, ne prolivši ni suze, zagrozila banu Ivanišu (koji je dakle takodjer bio nazočan) težkom osvetom, a ovaj preplašivši se njenih rieči, dade Mar'ju odpremiti u Novigrad u tamnicu, gdje je na nju pazio Ivan od Paližne, prior vranski (Muratori: o. c. vol. XVII. col. 542.). Kad se sve te viesti dobro promotre, te naročito uvaže točne bilježke Pavlovićeve, može se nekom većom vjerojatnošću uztvrditi, da je taj strašni posao bio, naravno privolom braće Horvata, izveden po banu Ivanu od Paližne i to baš 14. ili 15. januara. Da je taj grozni čin imao ostati tajna, dokazao sam jasno u „Hrvoju" pg. 52. i pg. 251—252. nota 97., a podjedno sam izrekao mišljenje (na osnovu listine ap. Wenzel: Acta ext. III., 626—627.), da se sve to zgodilo na zahtjev napuljskoga dvora (pg. 252. nota 98.). 45

) O tom manastiru gl. Bianchi o. c. pg. 296—313. 4ti

) Pavao Horvat. 47

j Potvrdjuje listina kralja Ladislava sina Karla III. Dračkoga od 18. apr. 1387. ap. Wenzel 1. c. 48

) Dne 28. jan. nalazi se ban Ivan od Paližne „in meo exercitu in obsidione castri Nomach" ap. Lucio: Mem. di Tr. 331. Za „Nomach" mislim da je grad Unac, u originalu zar pisan Vnnach, te od prepisivača rgjavo pročitan „Nomach". Na to me