VJESTNIK 5. (ZAGREB, 1903)
Strana - 83
83 5. s razloga, što je nakon plienitbe buntovnika, koji su time već dosta kažnjeni bili, poslao ih u Zagreb, te su se ondje barbarskim načinom iztrage vodile. Svi štopski častnici imali su uslied osude platiti 14.000 R. f. i to Rauch 6000 f., Rafaj i Jellachich po 3000 f., Petković i Matleković po 1000 for., a što od pliena ovi i ostali u naravi još posjeduju, imade se vlastnikom povratiti. Članovi povjerenstva bili su raznog mnienja glede osude, jedni su samo Raucha hotjeli osuditi, drugi Raucha i Rafaja, treći Raucha, Rafaja i Jellachicha a neki htjedoše sve odriešiti, stoga niti nije povjerenstvo osudu proglasilo, već ju je izrekla kraljica u studenom g. 1755. Povjerenstvo je sudilo i buntovne seljake i to one, koji su odprije u Zagrebu zatvoreni bili, kao i one koji su iz Varaždina u Zagreb dopremljeni a njeki su naknadno pohvatani. Povjerenstvo je prigodom iztrage takodjer upotriebilo torturu. Od krivaca su neki batinjani, neki su sudjeni na robiju a osmorica na smrt i to četiri ih je ubito u Podravini, četiri u okolici Ravna, medju timi bio je i kolovodja Kušić. —• Kolovodja druge buntovničke grupe špan grofa Patačića, je radi starosti svoje pomilovan i sudjen na doživotnu tamnicu kao i Stiepan Domjanić, te su odpremljeni u štajerski Gradac. Domjanićevo dobro Preseku konfiscirao je kraljevski fiskus, a poslije ju je dobio biskup Palković u ime odštete za Marču. Ovo Krčclićevo izviešće popunjuje Ivan Joszipovics ovako : 21. Aug. publicata est sententia perfidi Stephani Domianics ad perpetuum videlicet arrestum cum confiscatione bonorum. Deinde 25. publicata est reliquorum rusticorum, quorum aliqui antessignati post decussum caput in 4tuor secti partes ac per varia loca divisi, alii capite cum aliqua exasperatione diminuti, alii denique ad labores annuos Petriniam condemnati et Temesvarinum. His tarnen omnibus non minuebantur minae et audiebantur voces, quod hucusque fuerit punticza, sed post brève tempus prava punta sequetur cum vae plurium quam hactenus, quam ob rem in Raven, Dubovecz et alios pagos rusticorum milites ex Confinio Costainicen. missi, qui die 3tia 8bris supervenere 1 . Cielo ovdje priobćeno djelovanje iztražnoga povjerenstva uzeto je izključivo po opisu Krčelića, pak pošto je on bio silan protivnik vlastodržaca ove dobe, te je za čudo, da je i tako objektivno pisao o toj stvari, to se može pouzdano vjerovati, da je istinito. Karakteristično je, da je kanižko povjerenstvo krvoločno sa osudjenici postupalo, a zagrebačko torturu upotrebljavalo i onako barbarske osude izvršavalo. Iztražnih spisa nije bilo moguće do sada pronaći. Možda ih je sam ban dao uništiti, jer je cieli taj dogodjaj i njega kompromitirao, a vjerojatnost te kombinacije potvrdjuje to, što se je ban veoma naprezao, da spise on u ruke dobije. Krčelić piše, da je povjerenstvo ugarskom kancelaru spise odpremalo, a taj je imenovao biskupa Adama baruna Patačića referentom, nu buduć je savjetnik Koller nastojao, valjda po nalogu bana, tu referadu dobiti, to je izhodio ban, od kraljice odredbu, da crkvenjak ne može biti referentom takovih pitanja. Kancelar, da izigra Kollera imenova referentom Jakopa Svetica, ali 1 Liber memor. Par. Crisien. 1755.