VJESTNIK 5. (ZAGREB, 1903)

Strana - 20

20 Mehtild III., koja je najprije bila opatica kod sv. Teodora u Bambergu, a napokon predstojnica samostana u Kitzingenu ; umrla je 1. prosinca 1254.

1 NaŠ Bertold rodio se negdje god. 1182.

2 On se za rana posvetio svećeničkom staležu, te postade poput svoga starijega brata Ekberta bamberškim prepoštom. Neke medjutim kasnije vijesti vele, da se isprva nije naumio posvetiti svećeničkom zvanju, jer ga je otac bio oženio. Ali se taj brak bio razriješio. Po jednoj naime vijesti bio se on na dan vjenčanja sjetio, prije nego li je otišao spavati, da se još nije po običaju pomolio Majci Božjoj. On se za to povuče u samotan kut, da obavi tu molitvu. Kad je u molitvi dospio do rieči: „Sva si Hepa prijateljica moja", da mu se ukazala Majka Božja i rekla mu : „Ako sam ja sva lijepa i prijateljica tvoja, čemu me odbijaš i drugu zaručnicu uzimaš?" Bertold je bio tim riječima osupnut i pošto je bio pripravan, da izvrši božju volju, odgovori joj: „Sto želiš da činim?", a Marija mu odgovori : „Ako meni za ljubav ostaviš zaručnicu na zemlji, imat ćeš mene za zaručnicu u nebeskom kraljestvu, i ako budeš svetak moga začeća (8. prosinca) svake godine slavio i drugim ga slaviti propovijedao, dobit ćeš lovor-vienac zajedno sa mnom u carstvu moga sina". Bertold da je poslušao ovu nebesku opomenu i stupivši u svećenički stalež, da je djelima svojima sve ovo ispunio

3

. Druga opet vijest veli, da jé on neko vrijeme živio sa ženom, ali u čistom braku, dok nije napokon iz važnih razloga dobio dozvolu, da razriješi brak. Njegovu pako ženu da je poslije kralj Andrija II. dao na ponuku papinu Chepanu (Stjepanu) iz roda Hedervaryja, koji je bio najprije hrv. ban, a onda ug. palatin

4

. No sve ove pripovijesti bit će kasnije izmišljotine. Već je Katona (V. 37.) dobro primjetio, da ova Bertoldova ženidba nije vjerojatna, jer joŽ onda, kad je postao kaločkim nadbiskupom, bio je jako mlad, tako da ga papa nije htio potvrditi za nadbiskupa, kako ćemo vidjeti, a prije zaredjenja za svećenika bio je još mladji (za nekoliko godina), te po tom nije vjerojatno, da su ga već tako mlada htjeli oženiti. U to doba postala je njegova sestra Gertruda kraljicom ug.-hrvatskom, pa je stala namah oko toga raditi, da svoj rod uzvisi. Ona se naime udala, kako već spomenusmo, za Andriju, tadašnjega hrv. hercega, a brata ug.-hrv. kralja Emerika (1196—1204.). On je živio u vječitoj svadji sa svojim bratom kraljem, koji ga je jednom prigodom (g. 1203.) i zarobio na obali Dunava i zatvorio u Kneginec (kraj Varaždina), dok je njegovu ženu Gertrudu otjerao kući, jer ga je ona najviše huškala, da se digne na brata i krunu mu otme.

5 1 Ove nam podatke daje Oefele o. c. II. Genealogie. 2 To se dade deducirati iz papina pisma od 5. travnja god. 1207., u kojem se navodi, da je Bertoldov odgojitelj prisegom potvrdio, da je Bertold prešao 25. godinu (G. Fejer „Codex diplom. Hung." T. III. Vol. I. Budae. 1829. str, 51.). 3 Ovo nam navodi Steph. Katona „Historia critica reg. Hung." T. V. Posonii et Cassoviae 1783. po Mich. Horvâthu („Natal, epp. Colocens." str. 43—44.), a ovaj je to uzeo od Claud. Rote („De Sanct. Hungar." c. 158.) i TUkovszkoga (Sermo de immacul. Concept. B. V. M.). * Ovo se navodi u djelu „Palatini regni Hungariae" Tyrnaviae 1752., koje se pripisuje Nikoli Muszki; sravni Katona o. c. V. 36. B Continaatio Admuniensis u „Monumenta Germaniae hisiorica" Scriptores T. IX. str. 590.