VJESTNIK 5. (ZAGREB, 1903)

Strana - 9

Nekoliko privatnih arkiva u Hrvatskoj. (/ I. Arkiv grada Ozlja. Tko pozna dičnu prošlost ponosnog Ozalj-grada, danas vlastništva kneza Thurn i Taxisa, za cijelo će se nadati, da arkiv tog grada sadržaje vrlo zanimljive i prastare vijesti, ne samo važne za povjest Ozlja i okolišnih dvorova i imanja, koja su bila nekoć appertinentiae ogromne ozaljske gospoštije, već i takove, koje imadu važnost za političku i kulturnu povjest naše domovine. Tomu će se svatko opravdano nadati kad znade, da su Ozljem vladali hrvatsko-ugarski kraljevi, dinasti Babonići, Frankopani, Zrinski, grofovi Petazzi, Bacani, koje porodice susrećemo gotovo na svakom listu hrvatske povjesti već počam od XII. vijeka. Akoprem opstoji za opsežan i vrijedan sadržaj ozaljskog arkiva najopravdanija predmnijeva, to ipak tomu nije tako, makar uza sve to imade u njemu dosta vrijednih podataka. Pisma starih ozaljskih gospodara, u koliko su se nalazila u Ozlju, odnesena su god. 1670. odanle, kad su zaplijenjena bila Zrinsko-Frankopanska imanja. Te spise pobrala je komora, a danas se ti spisi nalaze djelomice u kr. ugarskom državnom arkiv U u Budimpešti, a djelomice opet u kr. hrvat. zem. arkivu u Zagrebu. Ozaljski arkiv sadržaje najviše spisa XVIII. vijeka, onda XIX., nešto XVI. a iz XV. vijeka ima tek nekoliko prijepisa. Malo ne svi spisi odnose se na imanje ozaljsko i dvorove, koji su nekoć spadali pod grad ozaljski, koji su ali darovanjem ili zalogom ozaljskih gospodara, ili kraljeva, došli u posjed nekih hrvatskih plemićkih porodica kao primjerice Mogorića, Vojnovića, Peranskih i drugih. Osim ovih lih ozaljskih spisa ima i takovih, koji se odnose na neka imanja u pristojalištu grada Ribnika i Novogagrada na Dobri. Uz ove ima još takovih koji se tiču imanja Volovja, Turna i Belčića iznad Jastrebarskoga te Kostanjevca. Iz ovih spisa jasno razabiremo nekadašnje feudalne i gospodarske prilike grada Ozlja i ostalih dvorova, a s toga možemo taj arkiv smatrati takodjer izdašnim vrelom za proučavanje tih prilika. Arkiv ozaljski uredio je i registrirao god. 1827. Franjo Zombat, gradski upravitelj, te je sačinio i denk „Elenchus lUteralium instrumentorum in archiva arcis Ozail reperibilium, anno 1827. neo inventorum"

. Sačinjen je dakle taj popis za vrijeme dok su Ozalj držali grofovi Bacani, koji su ga god. 1766. zajedno s imanjima Brodom i Grobnikom kupili od grofa Perlasa. Pošto se je Ozalj smatrao glavnim imanjem Bacano vih hrvatskih posjeda, to taj arkiv prema tomu sadržaje i spise brodske i grobničke. S toga se i dijeli ozaljski gradski arkiv u tri zasebna odjela Ozalj, Brod, Grobnik. Najopsežniji je odjel ozaljski koji sadržaje 58 fascikula: Odjel ozaljski. Fase. I. Publico politica. Nr. 1—14. Cijeli taj fascikul manjka. Medju ovim spisima bilo je pod 1 privilegij Leopolda I. izdan god. 1679. obćini bakarskoj, kojim se istoj podijeljuju, odnosno potvrdjuju stare slobode. Pod br. 2—37 bili su spisi XVIII., a pod 38—44 XIX. vijeka.