VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)

Strana - 76

76 1758. 17. jula u Beču. Kraljica Marija Terezija, na molbu baruna Marka Aleksandra. Josipa Ignjata i Josipa Pejačevića, podijeljuje u njihovu trgovištu Rumi pravo godišnjeg sajma: 1. na Elisabetino (19. novembra) i 2. na Antunovo (12. februara), zajedno sa marvinskim sarmovima. — T. VIII. 419. Sabočina, 1388. 3. maja u Višegradu. Kralj Sigismund, na molbu Ladislava, Adeja i Nikole, sinova Kaštelana Svetođuškoga, podijeljuje pravo tjednog sajma nedjeljom na njihovom posjedu (selu) Sabočini, koje je spadalo pod njihov posjed Demeskfelde u križevačkoj županiji (negdje oko Dežanovca). Izvornik u arkivu jugoslavenske akademije. — Vjestnik kr. zem. arkiva I. 197. Samobor. 1835. 14. maja u Beču. Kralj Ferdinand IV., na molbu općine trgovišta Samobora, podijeljuje pravo godišnjeg sajma u Samoboru: 1. na dan 14. februara (Valentinovo); 2. 19. marta; 3. 22. maja i 4. 28. jula. Ako dan sajma pada na nedjelju ili na dan proštenja, tada se ima sajam obdržavati slijedeći dan. — T. VII. 69. Sela (kod Malog Tabora). Vidi Desinić. Senj. 1489. 22. maja u Budimu. Kralj Matija, na molbu općine senjske podijeljuje gradu Senju pravo godišnjeg sajma na blagdan sv. Petra i Pavla. Izvornik u arkivu grada Senja. — Vjestnik kr. zem. arkiva II. 110. 1652. 23. februara u Beču. Kralj Ferdinand III., podijeljuje gradu Senju pravo godišnjeg sajma na dan sv. Mihajla arkangjela, uz godišnji sajam, koji se je dozvolom njegovih predja obdržavao na dan sv. Jurja viteza i mučenika. Izvornik u arkivu grada Senja. - Vjestnik kr. zemaljskog arkiva II. 110. — T. II. 495. 1781. 12. maja u Beču. Car Josip II., na predlog generalata karlovačkog podijeljuje „vojničkom i pomorskom gradu" Senju pravo godišnjeg sajma: 1. na dan 1. maja; 2. 20. septembra, koji sajmovi mogu 14 dana trajati izim nedjeljam i blagdanima. Izvornik u arkivu grada Senja. — Vjestnik kr. zem. arkiva II. 112. Sesvete (kod Zagreba). 1804. 14. decembra u Beču. Kralj Franjo U., na molbu zagrebačkoga kaptola, uredjuje sajmove u njegovu trgovištu Sesvetama, koje je god. 1575. podijelio kralj Matija, a g. 1602. potvrdio kralj Rudolf tako, da se od četiri godišnja sajma i jednog tjednog, podijeljenog po kralju Matiji, obdržavaju samo tri godišnja sajma sa marvinskim sajmom i to : 24. aprila, 22. jula i 2. novembra. Kralj Franjo II. odredi i preuredi te sajmove: 1. na 25. maja; 2. na 22. jula i 3. na 2. novembra sa marvinskim sajmom. Tjedni sajam ostaje kao prije. Ako dan sajma pada na nedjelju ili na dan proštenja, tada se ima sajam obdržavati slijedeći dan. — T. VI. 344. Sisak (Stari). 1839. 27. juna u Beču. Kralj Ferdinand IV., na molbu zagrebačkog kaptola podijeljuje njegovu posjedu Starom Sisku pravo godišnjih sajmova: 1. u srijedu iza Svijećnice ; 2. u utorak iza Cvijetnice ; 3. na Florianovo ; 4. dan iza Spasova ; 5. na 15. jula; 6. na Klarino (12. augusta); 7. na Elisabetino (19. novembra). Zatim podijelio je pravo tjednog sajma četvrtkom. Ako dan sajma pada na nedjelju ili na dan proštenja, tada se imade sajam obdržavati slijedeći dan. — T. VII. 121. Slatina. 1808. 6. maja u Beču. Kralj Franjo II., na molbu grofa Antuna Pejačevića, čini njegov posjed Slatinu trgovištem i podijeljuje mu pravo godišnjeg sajma: 1. na Petrovo i Pavlovo i 2. na Nikolje po starom koledaru, zajedno s marvinskim sajmovima dan prije. Padne li dan sajma na nedjelju ili na dan proštenja, tada ima biti sajam dan poslije. — T. VI. 371. 1822. 12. septembra u Beču. Kralj Franjo II., na molbu grofa Antuna Pejačevića, čini njegov posjed Slatinu trgovištem i podijeljuje mu pravo godišnjeg sajma: 1. 11. jula na blagdan Sv. Petra i Pavla i 2. 18. decembra na Nikolje, oba po starom koledaru, zajedno sa marvinskim sajmovima dan prije ovih godišnjih sajmova. Padne li