VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)

Strana - 67

Prilog za povjest sajmova u Hrvatskoj i Slavoniji. U „Vjestniku arkiva" izdano je već nekoliko sajamskih privilegija, a ovom zgodom priopćujem opet oveću zbirku ovakovih povlastica. U toj zbirci, koja je ovdje priopćena u najkraćem izvatku, uredjena su sajamska privilegija alfabetskim redom gledom na mjesto, kojemu su podijeljena. Tuj su sabrana privilegija, koja su nam do danas poznata. Crpljena su djelomice iz originala, djelomice iz nekih štampanih djela, a većim dijelom iz kraljevskih knjiga (Liber regius), od kojih se prepisi ovjerovljeni, u koliko se tiču naše domovine, nalaze u kr. zemaljskom arkivu u Zagrebu, opsežući osam omašnih foliosvezaka. Otuda crpljeno označio sam sa slovom T (Tomus), rimskom brojkom, koja znači svezak, i brojkom stranice. Od starine sajmovalo se je na dane proštenja, na koja se je sakupljalo naroda sa svih strana, a tek kasnije razviše se sajmovi na temelju kraljevskih povlastica (privilégia nundinalia), koja su se podijeljivala budi pojedinim općinama budi ypV pojedinim osobama — posjednicima stanovitih mjesta, u kojima im jeT popijeljeno bilo obdržavati sajmove. Sajmovi bili su vazda znatnim vrelom dohotka i općina i vlastele, na čijim se posjedima obdržavahu. Sajmovalo se je i nedjeljama, nu god. 1611. 25. oktobra u Zagrebu držani hrvatski sabor zabrani sajmovanje nedjeljom i to artikulom slijedećim : „Statutum insuper est per universos status et ordines horum regnorum, ut a modo deinceps futuris Semper temporibus venditio et forisatio quarumcunque rerum venalium diebus dominicis ubique interdicta sit et habeatur sub amissione rerum venalium, in facie loci tarnen et non alibi per dominos terrestres vel eisdem negligentibus per quosvis alios accipiendarum. Contra contumaces autem reverendissimus dominus episcopus censuris ecclesiasticis utatur". Nu ta odredba sabora čini se, da je zaboravljena bila, pošto ju je morao hrvatski sabor god. 1629. 21. februara obnoviti, dozvolivši jedino, da se samo jestvine poslije službe božje smiju prodavati. Članak taj glasi : „Quoniam per forisationem, quae diebus dominicis exerceri consueuit, diuinus cultus non parum negligitur et impeditur, ideo articulus anni millesimi sexcentesimi unde«imi, undecimus superinde editus renouatur; ita tarnen ut commestibilia, diebus etiam dominicis peractis diuinis uendere licet". Na ovu odredbu hrvatskoga sabora pozivlje se i kralj Ferdinand 111. kad je podijelio pravo sajma za Veliku Goricu g. 1649. 6