VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)
Strana - 26
26 Već od zašao vân ja gostinjca bijaše se uvriežio običaj biranja vanjskih bratima (contraires exteri). Bratovština bi istim postupkom primala u svoje krilo kao pravog brata svakog Hrvata i ne boravećeg u Rimu, kad bi on to zaprosio; na pose pak bi se takvim izborom oduživala harno onim ljudima u domovini, osobito crkovnjacima , koji bi na kojigod način priskočili bratovštini ili gostinjcu u pomoć. Sve biskupe hrvatskih zemalja smatraše svetojeronimska bratovština pravim i zakonitim bratimima de hire, dapače ponajodličnijim. S toga je bratovština svakog hrvatskog biskupa, desećega se u Rimu, pozivala na zborove, dodjeljivala mu prvo mjesto; a hrvatski je biskup prvi od svekolike braće, dapače i prije samog zamjenika kardinala pokrovitelja, podpisivao zborni zapisnik i odluke. Da ogledamo ustrojstvo i živovanje hrvatske bratovštine u Rimu od preuredbe joj 1541. g., uz promjene nastavše uslied podignuća crkve sv. Jeronima na kolegijatu 1589. g. i druge starije i poznije preinake. Izvorni statut bratovštine nije nam poznat po cielo, ali znamo, da već izmakom prve polovine XVI. vieka nije više odgovarao tadanjim prilikama, te ga je trebalo prekrojiti. Preustrojenje bi povjereno apostolskom delegatu, u osobi pokrovitelja gostinjca kardinala Gaspara Contarena; nu jer je on bio zapriečen, isti zadatak bi podieljen apostolskom subdelegatu kardinalu Petru Bembu. To je on i izvršio 1541. god. (Acta Hier. LUI.). Evo kako je hrvatska svetojeronimska bratovština živila poslie preustrojenja 1541. godine. Hrvatska bratovština bira doživotno svojim pokroviteljem jednog kardinala, komu su svi bratimi dužni posluh kao vladaru i pokrovitelju. Pošto je kardinal na bratimskom zboru izabran, bratimsko upraviteljstvo zamoli kardinala, da primi pokroviteljstvo ne samo nad bratovštinom, nego još i nad gostinjcem, crkvom i čitavom naseobinom (natione). Kardinal pokrovitelj izašalje jednog svog pouzdanika ili auditora zamjenikom s ovlaštenjem, da ga zastupa na zborovima te prvi podpisuje spise, a za njime članovi upraviteljstva. Tada je kardinal pokrovitelj dobio autonomnu disciplinarnu i sudačku vlast, jer prije su parnice bratovštine podpadale pod redovite sudce. Sudstvo u hrvatskoj bratovštini bilo je 1463. g. preustrojeno, u koliko je papa Pije IV. imenovao redovitim sudcem prve molbe svih nutarnjih spora i parnica, tičućih se gostinjca, bratovštine i pojedinih bratima, kardinala pokrovitelja gostinjca pro tempore (Acta Hieron. 1463.). Od tada je kardinal pokrovitelj, mjesto svog zamjenika prelata auditora, kako je do 1463. god. bio običaj, izašiljao u bratovštinu jednog svog prelata sudca, koji bi prisustvovao zborovima bratovštine u činu pokroviteljevog zamjenika; dok bi pak sve parnice sam pokrovitelj razsudjivao u svojoj palači. 1 Osim toga je pokroviteljev zamjenik predsjedao svakom zboru, i u slučaju, da bi glasovi bili razpolovljeni, odlučivao svojim glasom. Kad su pak bratimi htjeli izključiti pokroviteljeva zamjenika od nesudačkih pitanja, pokrovitelj kardinal Sacchetti 1662. i 1663. godine uzakoni, da pokroviteljev zamjenik ima istu vlast kao sam pokrovitelj, te da su mu bratimi dužni pokornost u svemu (Acta Hier. 1662.—3.). 1 Arhiv sv. Jeronima. Paštrićevo izvješće oko 1659. i 1669. godine.
