VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)

Strana - 21

21 zemlje na Marineti kod kaštela sv. Angjela (Acta Hieron. XIV.), a 1468. god. oporučno ih zapisao hrvatskoj bratovštini (Acta Hieron. XX.); i svom gostu 25. Ivanu, svjetovnjaku iz Dalmacije, zadarske biskupije („Johanni de Dalmacia laico Jadrensis diocesis"), darovao dvie mjere vina (Acta Hier. XIX.). 26. Samo jedan SibenČanac Matej („de Sibenico"), koji je obitavao u predjelu Trivija kod Sv. Marcella, pripadaše hrvatskoj naseobini; spominje se kao svjedok pri oporuci 1462. godine (Acta Hieronym. XV.). Od Spljećanaca spominju se dvojica, i to izrično Hrvati. 27. Petar Spljećanin („Petro Spalatino Sclavo"), bijaše častnikom hrvatske bratovštine pri zasnovanju gostinjca, te je tu čast obnašao sliedeće god. 1444. (Acta Hieron. IX.), a već 1451. god. nastanjen u Rimu (Acta Hieron. V.). 28. Iste je godine Petar Jurjev Spljećanin Hrvat („de Spaleto Sclauo"), na stanjen kod Angjelskog Mosta, kupio vinograd (Acta Hieron. X.), što je bio u istom predjelu (Acta Hieron. XL). Napokon, sva je prilika, da i nasljednik Jeronima iz Ptuja na kapelaniji sv. Jeronima „Georgius de Colictia" bijaše iz Okića kod Samobora, ako ne iz dalmatinskih Poljica (Acta Hieron. XIX.); nu ne budući izvjestna mu otačbina, ne ubrajamo ga u statistički pregled. Osim ovih dvadeset i osam Hrvata, što sačinjavahu hrvatsku naseobinu u Rimu, suvremene nam izprave spominju još i drugih, uviek s izričnom oznakom, da su Hrvati („Sclaui"), ali bez pobliže oznake njihove otačbine (Sr. Acta Hier. V.

—XIX.). Po tom je nepobitno, da su članovi hrvatske naseobine u Rimu bili izključivo Hrvati i jedan Slovenac, a da ni cigli bratim ili zasnovatelj nije bio druge narodnosti, najmanje Talijanac. Hrvatska naseobina u Rimu polovinom petnaestoga vieka sastojala se je od hrvatskoga življa izključivo, te u njoj ne nahodi se ni cigli Neslaven; a od Slavena jedan jedincati STajerac iz okolice Ptuja, na hrvatsko-štajerskom pograničju, te nije izključena mogućnost, da je i on bio etnografski Hrvat, dok je svakako barem Slovenac, koji se s etnografskoga gledišta nije bitno razlikovao od Hrvata: „planinski Hrvat". Hrvati sačinjavajući hrvatsku naseobinu u Rimu polovinom XV. vieka prema današnjoj političkoj diobi, bili su u sliedećem razmjerju : 1 iz Slovenije, br. 1 3'60°o 17 iz današnje Hrvatske i Slavonije, br. 2.—18. . 62

,

20% 3 iz današnje Bosne, br. 19.—21 9-90% 7 iz današnjeg primorja od Novigrada do Omiša, br. 22.-28 24-30°/

0 Ukupno 28 .100-00 Hrvati iz današnje uže Hrvatske u hrvatskoj naseobini u Rimu imali su ne samo relativnu većinu nad ostalima Hrvatima i Slovencima, nego daleko pretežnu, absolutnu, t. j. od skoro %. Dapače smijemo uztvrditi, na osnovi našega geografskoga pregleda, da jezgru hrvatske naseobine u Rimu sačinjavahu oko 1450. godine skoro izključivo Hrvati varaždinske i zagrebačke županije, koje su najbrojnije zastupane; dok su se k njima Hrvati iz drugih krajeva kašnje pridružili.