VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)
Strana - 237
237 sa Tomovom Historijom, ili da je još starija od Tomove, iz koje bi ovaj bio crpao svoje vijesti 1 . Ta su Farlatijeva nagagjanja bez temelja, jer ona mjesta za koja kaže Chronicum da je uzeo iz Chronica Capituli, nipošto se ne slažu sa Tomovom Historijom. Ovaj Chronicum dopire do vremena Farlatijeva. Govoreći o svetom Domniju ovako kaže: „neizvjesna je uspomena i ime njegovih nasljednika, ipak po onome što znademo na čelu svih imenika biskupa stoji Sveti Domnius. Ob ovom svetom Domniju (t. j. prvom biskupu solinskom) se kaže da je Ivan IV. papa, koji je vladao tri godine, osam mjeseci, dana deset, a započe pontifikat god. 637, koji bi rodom Dalmatinac, dao prenijeti u Rim njegovo tijelo, koje blaženi Papa pobožno primivši sahrani kod crkve sv. Ivana Lateranskoga, i tu dade naslikati sliku svetoga Domnija sa palijom i ostalom biskupskom odeždom: tako isto dade naslikati blaženoga Anastasija Mučenika izmegju ostalih svetaca. Vidi o tome opširnije kronaku spljetskoga kapitula strana 14" 2 . Ovime je oborena tvrdnja tobožnjega spljetskoga Sabora. Ta tvrdnja nema potvrde u nijednom spomeniku starijemu od samoga Sabora. Nu tako zvane passiones, vitae, ili žica svetoga Dujma ili Domnija tvrde da je on bio učenik sv. Petra, rodom Antijokenac, da je zajedno sa Pankracijem i Apolinarom pratio Petra u Rim, pa daje bio od ovoga poslan u Solin. Ali te vitae ili passiones ne mogu oboriti gore navedene spomenike. Imade ih šest, ili bolje imade šest raznih recensija jednog te istog žica, a nijedno nema rukopisa starijeg od XVI. vijeka. Kaže Toma arcidijakon, da je Lovro Dalmatinac, Spljetski nadbiskup molio Adama Parižanina koncem XI. v. da sastavi život sv. Domnija 8 , ali ne znamo je li ijedna od ovih recensija iz njegove ruke. Ovi životi nose na sebi biljegu kasnije preradbe, patvaranja sa strane onih, koji su htjeli opstojeća žica svetoga Domnija dovesti u sklad sa tvrdnjom spljetskoga sabora. Stoga u tim žićima imademo dva elementa: prvobitan, koji se odnosi na svetoga Domnijona iz dobe Dioklecijanove, i kasnije umetke, kojima se htjelo prenijeti ga u apostolsko doba. Bulić 4 je prvi kritično otkrio i dokazao prvotni elemenat tih žica, u koje je netko hotimice prenio Domniona u doba s kojom se ne slaže nipošto ostali dio. Najsjajniji je dokaz tome, što se u svim tim žićima navodi, da je Domnijon bio mučen pod prefektom Maurilijom. Taj Maurilius jest iskvareno ime od M. Aurelius, koji je baš i upravljao u Solinu koncem III. vijeka, kako nam otkri natpis našast u Solinu"'. Na potvrdu tvrdnje spljetskoga Sabora navodi se još neko žice Svetoga Klimenta, pisano tobože od Svetoga Hezekija, solinskog biskupa iz dobe sve1 Karl, lllyr. Sacr. I. str. 347. 2 De hoc etiam S. Domnio dicitur, quod Joannes IV. Summus Pontifex, qui sedit annis tribus, menses 8, diebus 10, et incepit pontificatum anno Domini 637, qui etiam Dalmata natione fuit, Romam afferri jussit eius Corpus, quod Venerabiiis Pontifex reverenter suscipiens, apud ecclesiam S. Joannis Lateranensis recondidit, ac ibidem iussit dipingere imaginem S. Domnii cum Pallio et coeteris iudumentis pontificalibus; similiter fecit dipingere imaginem Beati Anastasii Martyris inter alios sanetos. Vide de hoc fusius in Chronica capituli Spalatensis pag. 14. Illyr. Sacr. I. str. 476. 3 Hist. salonit, edidit Rački C. XVI. 4 Bull. dalm. 1898 str. 113 i slij. 5 Vidi opširnije : Bulić Bull. dalm. 1898 str. 127.
