VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)

Strana - 194

194 se, da će mu se zdravlje povratiti. Svojoj molbi priložio je Spitczer i svjedočbu židovske obćine u Lackenbachu, koja glasi : „Attestat. Vorweiser dieses Aron Spitczer wird hiemit von Seiten der hiesige Lackenbächer Judengemeinde attestirt, das Er ein hiesiger Lackenbächer Hoch-Fürstl. Esterhazyscher Schutz-Jud ist, hat auch hier sein eigenes Haus, auch so lang er hier wohnte sich ehrlich und aufrichtig auf geführet hat, solches wird von Seiten der Judengemeiude bestättiget und zur mehren bekräftigung das gemeinde Siegel beygedruckt. Sig. Lackenbach den 14ten Juni 1819. L. S. Markus Eisler, m. p. Richter, Leopold Herzl, m. p. Geschworner, Lazrus Goldner, m. p. Geschworner, Markus Hirsch Sessel, m. p. Geschworner, Baruch Hirsch, m. p. Geschworner." God. 1820. došao je u Zagreb te se nastanio najprije u području zagrebačke gradske općine, a god. 1821. u biskupskoj jurisdikciji Izak Kohn iz Réthe, u požunskoj županiji, zajedno sa svojom suprugom. On se bavio liječenjem zubi i rezanjem kurjih očiju. Njegov sin Koloman Khon, izučio je u Pešti zubarstvo, te se onda dozvolom biskupa nastanio god. 1825. kuo zubar u Laškoj ulici, u kući suca Kušekovića. Biskupski eksaktor Kruesz izvjestio je 3. kolovoza 1823. biskupa Vrhovca, da neki Bernardo Schwarz aliter Singer moli, da se smije njegova kći, koja će se naskoro udati, nastaniti u Laškoj ulici. Tom prilikom se tuži Kruesz, da su biskupski činovnici do sada prepuštali ubirati od Židova propisanu godišnju pristojbu, na što je biskup zapovjedio, da se ima ista u buduće svakako ubirati i uručiti blagajni. Zadnji Židov, za kojega sam našao, da je molio biskupa, da se smije u njegovoj jurisdikciji naseliti, bio je već pristari Jakov Hirsch, koji je došao god. 1826. sa svojom suprugom iz Kutine, gdje je imao gostionu i trgovinu. Povodom svjedočbe Nikole Farkaša, zakupnika dobara grofa Erdödya, dozvolio je biskup i njemu, da se nastani u Laškoj ulici, gdje su se, kako se čini Židovi više naseljivali, nego u ostalim dijelovima starog Zagreba, po svoj prilici radi trgovine. *) Janko Barle. Pruske zastave, darovane Hrvatskoj po kraljici Mariji Tereziji. Kod zauzeća Schwednitza g. 1757. osobito se istakoše junaštvom Hrvati vodjeni banom Franjom grofom Nadaždom. Oni su pače najviše doprinijeli, da je rečeni grad osvojen. To potvrdi kraljica Marija Terezija pismom izdanim u Beču 24. novembra 1757. a upravljenim na banskog namjesnika Franju Thauzya, biskupa zagrebačkoga. Za priznanje junaštva i iz majčine ljubavi prema „vjernom svom hrvatskom narodu", darova i posla ona Hrvatima četiri pruske zastave, koje su u boju otete neprijatelju. Po kraljičinoj želji imala se je jedna čuvati u stolnoj crkvi zagrebačkoj, druga u župnoj crkvi varaždinskoj, a ostale dvije mogao je biskup prema svojoj uvidjavnosti kamo god hoće smjestiti. Bilo bi zanimivo doznati, gdje se te zastave sada nalaze. (Kr. zem. arkiv u Zagrebu. Izvor, medju Act. Congregat. gen. 1757. Nr. 3.). E. Laszowski. *) Opazka ured. : Ne radi toga, već radi tolerancije biskupa.