VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)

Strana - 189

Prilozi k povjesti Zidova u Hrvatskoj. IL Tolerancijalna taksa u zagrebačkoj županiji. U prijašnjem sam istonaslovnom članku pokazao, da su Židovi, što su u Hrvatsku dolazili tijekom druge polovine XVIIL stoljeća, za ovdješnji bo­ravak morali platiti pristojbu nazvanu tolerancijalnom taksom. Ovo se opore­zovanje nije temeljilo na nikakvom zakonu, nego se bijaše razvilo iz navade, pa zato nije bilo jednolično u svim mjestima. Ime ovoga nameta posvema je krivo, jer se pod tolerancijalnom taksom ima razumijevati porez što su ga Ži­dovi kako u Ugarskoj tako i u Hrvatskoj platili kraljevskoj blagajni. Neće biti s gorega u kratko se osvrtati na postanje ovoga poreza, koji je od konca XVIII. do sredine XIX. vijeka težko pritišnjavao i hrvatsko ži­dovstvo. Kraljica je Marija Terezija prinukana na vodjenje dugotrajnih ratova došla na misao, da posebni porez udari na židovstvo za tu pogodnost da se u zemlju trpe i ne istjeraju. Odavle ovomu porezu ime „tolerancijalna taksa." Vaskoliko je ugarsko židovstvo — u Hrvatskoj ga tada ne bijaše — u prvoj godini uvedenja (1749.) toga poreza plaćalo 20.000 for. No godimice rasao je taj namet ali i ostaci su neprestano rasli unatoč najstrožijim naredbama kra­ljice. Za 10 godina digao se porez na 30 tisuća, 1812. iznašao je već 160 ti­suća for., a ostatak god. 1793. do 378 tisuća n. pr. u županiji željeznoj do 7 tisuća, a napokon god. 1843. narasao je na dva i pol milijuna 1 . Da je tole­rancijalna taksa golema bila i u Hrvatskoj, za to sam našao dokaza u gradskom arkivu požežkom. Iz tamošnjega jednoga spisa razabira se, da su braća Ro­senberg trgovci god. 1822. plaćali 279 for. u ime tolerancijalne takse t. j. 14 postotka njihovoga iz knjiga dokazanoga čistoga prihoda (2000 for.). Tolerancijalna se taksa odmjcrivala za cijelo zemaljsko židovstvo. Cijela sc svota razdijelila prema broju židovskoga pučanstva na pojedine županije. Zidovi svake županije morali su sami svotu što je na cijelu županiju otpala, razdijeliti na pojedine općine a ovi opet na pojedine članove. U županijama sa malenim brojem Židova izabrali su svi tolerancijalni odbor, koji je imao blagajnika i protustavnika te je svakomu po najboljom savjesti i prema imuš­tvenim prilikama pojedinca odmjerivao tolerancijalnu taksu. Ali niti razdiobu svote na županije nijesu obavljali oblasti nego zemaljska skupština židovskih 1 Ove sam podatke izvadio iz monografije Šandora Büchlera o Budimpeštanskoj zr. općini str. 432 i dalje.

Next

/
Thumbnails
Contents