VJESTNIK 3. (ZAGREB, 1901.)

Strana - 228

228 saboru bio podnesen prijedlog o konstituiranju samostalne evangeličke crkve u Hrvatskoj, jer ti prijedlozi nisu došli ni jednoć u razpravu. Zagrebačka općina iznese opet god. 1880. poslije razvojačenja Krajine prijedlog, kako bi se dalo urediti hrvatsko-slavonsko nastojničtvo sa godišnjom subvencijom od 4-—5000 for., ali i opet ne postiže ništa. Iste godine se pojavi u Staroj Pazovi akcija za samostalni srijemski seniorat, ali to ostade bez uspjeha. Godine 1883. dne 26. i 27. lipnja pozove bački seniorat sam od sebe srijemske općine, da se izjave, drže li, da im je nužna samostalnost. Općine to potvrdiše, no više crkvene oblasti ne potvrdiše. Dne 18. listopada 1891. zaključi skupština u Novoj Pazovi, da se imade zamoliti upravo tada sastavši se ugarski protestantski sinod, da osnuje za Hrvatsku i Slavoniju samostalnu superintendenciju kao integrirani dio sveopće evangeličke crkve zemalja krune sv. Stjepana, koja superintendencija hrvatsko-slavonska imala bi biti samostalna u unutarnjim poslovima svoje crkve. S tim zaključkom nije bila zadovoljna ni zagrebačka ni osječka općina, koje su tražile na temelju zemaljskih i crkvenih zakona svoju podpunu autonomiju, dočim opet Madžari nisu htjeli dopustiti hrvatskoslavonskoj superintendenciji nikakovu crkvenu samostalnost.

1 God. 1893. dne 4. listopada bude unatoč tomu svemu uredjena samostalna hrvatsko-slavonska evangelička crkva augsburške konfesije, koja je najavila svoje konstituiranje bačkom i šomodjskom senioratu, kao i hrv. - slav. - dalm. zemaljskoj vladi. Ista je upravljala crkvenim poslovima na temelju nagodbe sve do svibnja sljedeće godine, te je prekinula sve tradicionalne veze s ugarskom protestantskom crkvom. Tom zgodom prisutne bile su sljedeće (10) evangeličke općine: Zagreb, Nova Pazova, Beška, Hrastovac, Stara Pazova, Bingula-Erdevik, Surčin, Boljevci, Bežanija i Dobanovci. Osim Zagreba sve općine iz Slavonije. Ali 7. svibnja 1894. odluči hrvatska zem. vlada, da imade sve ostati kod „status quo ante". Na to odluči novi konvent u Novoj Pazovi dne 14. kolovoza 1895. da čitavu stvar iznese pred sabor. Na tom konventu zastupane bile su sljedeće (14) općine: Stara Pazova, Beška, Surčin, Bingula-Erdevik, Boljevci, Nova Pazova, Bežanija, Dobanovci, Sid i Novo Selo, Zagreb, Osijek, Antunovac i Hrastovac. Opet zaključiše sve općine, da se imade utemeljiti samostalna hrvatsko-Slavonska evangelijska crkva. U memorandumu, koji upraviše na hrv. sabor, bijahu ovi zahtjevi: 1. ravnopravnost evangeličke crkve s drugima; 2. priznanje autonomijske uprave evangeličke crkve; 3. priznavanje i zaštićivanje neovisne evangeličke crkve u Hrvatskoj i Slavoniji ; 4. podupiranje crkve iz zemaljskih kulturnih sredstava; 5. namještenje jednoga referenta za protestante stvari kod nastavnoga odjela; 6. virilističko pravo crkvene glave u hrvatskom saboru ; 7. ukinuće protivnih zakona.

2 To sve ali ne bude uvaženo, te je godine 1899. stupio u kriepost novi protestantski zakon, primljen od sabora god. 1898. Prvi paragraf kaže, da pro1 Memorandum 11. 2 Memorandum 15.