VJESTNIK 3. (ZAGREB, 1901.)

Strana - 16

Prinosi k poznavanju hrvatskih banova od godine 1105. do godine 1125. J Povjesnička istraživanja izvora, imenice ona, koja se odnose na ma kakvu pomoćnu znanost povjesti, ne mogu se nikako smatrati zaključenima i kvantitativno iscrpljenima ni uz najveću opreznost, makar se i do najtanje potankosti u obzir uzme cijelo gradivo, koje zgodimice na raspolaganje stoji. Revni istraživajući duh znade naći ono, što se njegova pitanja tiče, i u vrlo dalekim izvorima. On još i tada nailazi na podatke, kad svoj posao drži već dovršenim. To se najjednostavnije razjašnjuje time, što se povjesni izvori pače i onih razdoblja, koja držimo, da su već dosta rasvjetljena, vrlo oskudno — rekao bih na kapljice — objelodanjuju, tako, da se time sadašnji naraštaj vrlo malo može služiti. Sto se danas možda proglašuje uzornom uporabom izvora, može sutra da se mora preraditi ili dopuniti radi kojeg neopažena ili krivo shvaćena mjesta ili radi izvora, koga su kasnije objelodanili. Taj udes nije mimoišao ni moju raspravu o banovima za vremena Arpadovaca, koja je izašla u godištu od 1894. „Ungarische Revue"-a. Dublje proučavanje tad već uporabljenoga gradiva, promijenjeni nazori, navlastito pako sravnivanje gradiva, koje mi je poslije došlo na raspolaganje, sile me, da ispravim neke genealoške i kronološke netočnosti, Što su se potkrale u moju rečenu radnju, te da ju dopunim nekim novim podacima. Uzrok, zašto to kušam u obliku slijedećih redaka — a dobrostivom privolom uredništva upravo u ovom listu — je taj, što me je zapala velika čast, da se istraživač, kakav je prof. Vjekoslav Klaić, u svojoj raspravi o hrvatskim banovima, izašloj u 3. i 4. svezku prvoga godišta ovog lista, obazire na neka mjesta moje gore spomenute radnje. — To je takodjer uzrok, što ispravljam i dopunjujem svoju radnju ovdje onim redom, kojim je priopćio velezaslužni istraživač svoju raspravu. 1. Ugrin (Ugra) od 1105. Premda istom neki kronični izvor (Georgius ab Hermolais), koji potječe iz XIV. vijeka, javlja, da je madžarski kralj Koloman svoga duxa Ugru na čelu jedne čete poslao u Dalmaciju, a kronista onako mimogred opaža, da Slaveni duxa nazivlju „ban", to ipak možemo toga Ugru držati prvim banom iz dobe Arpadovaca. Njegov pohod u Dalmaciju, o kome ljetopisac priča, mogao bi po tom padati u godinu 1105., kadno je kralj Koloman uspio, da si podloži Zadar. Pošto je Ugra kao vojskovodja Kolomanov zapovijedao jednomu dijc'u madžarske vojske u Dalmaciji, to je vjerojatno, da je bio Madžar, a ta je okolnost sredstvo, da približno označimo njegovo porijeklo.