VJESTNIK 3. (ZAGREB, 1901.)

Strana - 5

5 Baš ta prisega dužda Ordelafa Faletra sačuvana je u rečenom evangjelistaru. Ona je za nas neizmjerno znamenita i poučna, jer se njom sjajno potvrdjuje svečana povelja, koju je kralj Koloman godine 1108. izdao gradu Trogiru. Čini se pače, da je prisega Ordelafa Faletra sastavljena po obrazcu onih svečanih privilegija, koja je Koloman morao dati dalmatinskim obćinama. Mletački dužd prisiže gradu Zadru ,,firmissimam pacem"

, a Koloman gradu Trogiru „firmam pacem" (Kuk. Cod. dipl. II. pag. 14); mletački dužd obećaje Zadranima: „in civitate vestra episcopum vel comitem non de alienigenis sed de civibus quem clerus et populus elegerit (ordinabo-) ; a Koloman govori Trogiranima : „episcopum vero aut comitem quem clerus et populus elegerit, ordinabo"

. Priobćeni prilozi dokazuju jasno, koliko je truda moralo stajati Kolomana i njegove nasljednike, da održe svojoj dinastiji Hrvatsku i Dalmaciju protiv Mletaka i Bizanta. A koliko jesu napora, prisega i obećanja morali uložiti tek Ladislav i Koloman, dok su se mogli dobaviti hrvatskoga kraljevstva? Borba ugarskih Arpadovića, da stalno obladaju hrvatskim kraljevstvom, nije trajala jednu godinu, ni deset godina, nego više od jednoga stoljeća. Započela je borba namah iza smrti Petra Krešimira, a svršila se je tek za Bele II. (III.) ; dakle je trajala od 1074.—1193. I u toj borbi ne bi Arpadovići ostali dobitnici, da ih nije pomagao sam hrvatski narod, pritisnut od Bizanta i Mletaka. No o tome možda obširnije drugom zgodom. Vj. Klaić.