VJESTNIK 3. (ZAGREB, 1901.)

Strana - 17

17 „Ügra" je po svoj prilici madžarski naziv, koga je kasniji ljetopisac polatinio, te Klaić ima posve pravo, kad upozoruje na pratioce Kolomanove u Poljsku: Marka i Ugru, pa na onoga komeša Ugurana, kojega spominje povelja od g. 1111. Wenzel (I. 44.), koji ga prikazuje u g. 1102., ne označuje datum pravo, pošto u dotičnoj povelji nema datuma, a u njoj spomenuti crkveni i svjetovni dostojanstvenici isti su oni, koji su zabilježeni u Bojničićem izdanoj povelji od god. 1111. (Vjestnik I. 35—36), te u kojoj se uz Ugarana spominje i Markus. Drugi u ili a umetnut je radi blagoglasa, ostaje dakle izvorni oblik Ugran, Što nije ništa drugo, nego u kasnijim poveljama toliko puta spominjani Ugrin. Pošto je ali ovo ime tako često zastupano u starom odličnom plemenu Csâk, — jedan Ugrin dg.

1 Csâk (f 1209.) jeste god. 1183. zagrebački biskup, a jedan Ugrin, koji je u ranoj mladosti u okolini mladoga kralja Bele boravio, nadbiskup je u Spljetu (f 1248.) —, to ćemo se jedva varati, ako držimo, da je gornji Ugrin takodjer član plemena Csâk. Da li je on utemeljitelj god. 1146. spominjanog ,,Monasterium-a comitis Ugrini" u Stolnom Biogradu ili ga je utemeljio njegov pradjed (utemeljitelj član je plemena Csâk), neda se za stalno odrediti. Ali bez dvojbe stoji, da još živuća magjarska obitelj Kisfaludy pripada potomcima ovoga Ugrina. 2. (Sergius 1116.—1124.). Gledom na toga Sergija treba opaziti, da u njemu imamo vidjeti samo vojskovodju Stjepana II. od godine 1116. pošto ga ljetopisac Georgius ab Hermolais, kad pripovijeda o njegovoj zlosretnoj navali na Rab — koja po ljetopiscu na godinu 1105. pada — zove samo „comes", te nema ništa drugo, što bi dokazivalo, da je ili prije ili poslije bio banom. Nema sumnje, da je istovjetan s onim comesom Sergijem, koji se nalazi u pratnji Stjepana II. god. 1124. medju onim velmožama, što su kraljevoj povelji za Trogir i Spljet posvjedočili. Ali jer su svi po toj povelji imenovani državni velikaši Madžari, to nije vjerojatno, da u ovom Sergiju nalazimo istoimenoga comesa ninskoga, kojega spominju 1107. * Da Sergijevu navalu na Rab, koja se po njega tako žalosno svršila, treba staviti istom u vrijeme Kolomanova sina i nasljednika (1116.), te da je ljetopisac kronološku pogrešku načinio, tvrdi dr. Pauler u svojoj „Povijesti madžarskog naroda pod Arpadovcima", I. 594. 3. Anonymus 1116. U ovom banu, koga je godine 1116. mletački dužd svladao

, nagadja Pauler u njegovu netom spomenutu djelu Aleksija, koji dole slijedi. Možda je Madžar bio, pošto su se u njegovoj pratnji nalazili — .po obim izvorima, koji su Klaiću rabili — brojni odlični Madžari sa svojim obiteljima.

2 4. Alexius (oko 1130.). Pošto si je veliki župan varaždinski za vrijeme Bele Slijepoga prisvojio Toplice, koje je ban Aleksij poklonio zagrebačkom kaptolu, a nije vjerovati, da je to učinio odmah iza darovanja, to je valjda ban Aleksij pred Belom Slijepim banovao, što Paulerovo gore spomenuto mnijenje vjerojatnijim čini. Gledom na njegovo porieklo nadaje se po Pauleru vrlo zanimljiva 1 Kratica dg. znači uvjek: de génère (od plemena). 2 Opazka uredničtva. Sravni Klaićev prvi članak u ovom broju „Vjestnika", iz kojega se vidi, da se ovaj ban zvao Cledinus. 2