VJESTNIK 2. (ZAGREB, 1900.)

Strana - 50

Parnica proti krivotvoritelja plemićkih povelja. Sredinom prošlog vieka bilo je u Hrvatskoj mnogo porodica, koje su vršile plemićka prava, a da nisu mogle vjerodostojnim izpravama dokazati svoje plemićko porieklo (familiae dubiae nobilitatis). S toga je od godine 1749. do 1752. povedena u našoj zemlji ponovna iztraga da se odredi, koje su obitelji ovlaštene uživati plemićka prava a koje ne? Obitelji sumnjivog plemstva morale su tom prigodom izpravama i vjerodostojnom genealogijom dokazati, da potječu od plemenitih predja. Ako im je to za rukom pošlo, to su njihovi plemićki listovi ponovno proglašeni i plemstvo njihove obitelji inartikulovano u saborskom zapisniku kraljevine. Množina takovih inartikulacija pada u godinu 1752. Kako su u ono doba plemićka prava još vrlo znatna bila, naravski je, da su obitelji sumnjivog plemstva nastojale, pošto po to dokazati svoja plemićka prava. Pojmljivo je dakle, da je bilo i takovih, koje su pokušale ova svoja prava potvrditi patvorenim izpravama, kako nam dokazuje vrlo znamenita parnica, vodjena god. 1756. i 1757. pred banskim stolom proti krivotvoritelja plemićkih povelja. Spisi ove parnice čuvaju se sada u zem. arkivu pod oznakom Proc. tab. ban. Nr. 186., a ja ću na temelju tih spisa tečaj parnice ovdje u kratko opisati. Već godine 1753. i 1754. stigle su tadašnjemu podbanu Ivanu Rauchu prve prijave glede prevarnog postupka sa plemićkim listovima. A još prije, god. 1752. opazio je jedan član onoga saborskoga povjerenstva, koje je imalo izpitati podnesene plemićke listove, da se na jednom armalu tobože od kralja Rudolfa nalazi pečat od sasma novoga, još mekanog voska. Već sama ta okolnost, da su u velikoj množini podnesene plemićke diplome baš kralja Rudolfa, bila je sumnjiva, te s toga spomenuto povjerenstvo odmah obustavi svoj dalnji rad. Uslied ovih sumnja i već spomenutih prijava uapšeni su početkom siečnja god. 1756. Mihajlo Sunec iz Jamnice i Gjuro Jnrjević, takodjer iz Jamnice. Budući su pako ovi, kao i nekoji njihovi sukrivci, bili plemići, tadašnji se ban grof Karlo Bacan obrati predstavkom na kraljicu Mariju Tereziju sa upitom, da li se plemići posjednici, okrivljeni radi patvorenja plemićkih povelja, mogu bez citacije uapsiti, nadalje kako se ima proti njima postupati i pred kakovim sudcem? Kraljica je na to svojim previšnjim riešenjem od 2. veljače 1756. odredila: 1. da se u smislu pozitivnih zakona kraljevine plemići posjed-