VJESTNIK 2. (ZAGREB, 1900.)

Strana - 212

212 Dne 2. svibnja 1683. piše biskup Martin Borković iz Zagreba velikom županu varaždinskom, da je on nekoga ugarskoga Luterana ili Kalvina po hrvatskom zakonu proskribirao i kuću mu u ime kraljevine konfiscirao. Taj je kupio na to kuću u tvrdji varaždinskoj, budući da u gradu nije ni jedne mogao dobiti. Biskup se poziva na zakone od godine 1611. i 1628. Prema tim zakonima ne smije protestanat u Hrvatskoj i Slavoniji imati ni kupovati, ili prodavati nikakvih nekretnina. Ako bi bilo nužno, morao bi ban hrvatski s vojskom priteći u pomoć biskupu kod konfisciranja. No spomenuti Kalvin nije se ni slijedeće godine obratio, jer dne 5. lipnja 1684. piše Isusovac Dominik Posta, daje radi toga govorio s podžupanom varaždinskim i s kaštelanom tvrdjave, ali sve badava. Taj Kalvin, kaže, trgovac, putuje po okolici varaždinskoj, te će se u skoro preseliti u susjedno Drnje. Ni gospoda u tvrdjavi nijesu mnogo marila za opomene biskupove.

1 Još god. 1686. živio je taj Kalvin nekažnjen u tvrdji varaždinskoj, kako se vidi iz jednoga pisma Martina Borkovića od 27. ožujka iste godine.

2 Ali ne samo da je bilo pojedinaca, koji su ostali vjerni reformaciji; bit će da je bilo i čitavih sela na granici Ugarskoj, koja su bila protestantska. To nam svjedoči izvješće Gjure Gotthalsa, graničarskoga kapetana, koji javlja upravi granice u Gracu, da je doznačio svotu od 6 for. župniku u Drnju, gdje su još predji stanovnika bili protestanti. Ali sada ih nema, te bi morali ići preko Drave u Ugarsku, da slušaju najbližega propovjednika, pak će im radi toga novi kapelan uvijek u Drnju misu služiti.

3 Iz Mcdjumurja i iz susjedne Ugarske prodre reformacija i u Slavoniju i to baš u one krajeve oko Drave, koje Turci još nijesu osvojili, osobito u Podravinu. Kršćanstvo stenjaše pod turskim fanatizmom, poimence pak katolički svećenici, što je bilo i razlogom, te su mnogi od njih svoju vjeru napustili, da bi slobodnije mogli s napredujućim Turcima općiti, a i lagodnije živjeti. Nekoji slobodoumniji svećenici, da i sami franjevci, koji su htjeli da se žene, prestupiše na luteranstvo ili kalvinizam, te povukoše za sobom i sebi povjereni puk.

4 Katolički svećenici, koji su staroj vjeri svojoj ostali vjerni i oprli se zamamnim novotarijama, što ih je reformacija donijela, bijahu vrlo rijetki. Svakako bijahu franjevci u tom pogledu više uzdržavljivi od vanjskih svećenika. Kad su Turci jedan dio Slavonije posvojili, prestupiše gotovo svi svećenici zagrebačke biskupije na reformaciju.

8 Godine 1544. odmah početkom turskoga gospodstva u Slavoniji, počne neki Ugrin Mihael Starni iz Staze u baranjskoj županiji propovijedati protestantizam u Slavoniji. Mnoge crkve odmah budu predobite, a svećenici prognani. Mnogi od njih pobježe u Bosnu, gdjeno Turci njihovu boravku nijesu ništa smetali, kao ni franjevcima, ili krenuše u Banat.

6 Pod turskim gospodstvom, koje nije bilo baš tako neprijatno reformaciji, napredovaše protestantizam tako, te su protestanti o Trojacima g. 1551. mogli obdržavati 1 Ibidem 191. (XXIII.). 2 Ibidem 193. (XXV.). 8 Ibidem 194. (XXVI.). 4 Lopašić: Dva hrvatska junaka 115. 5 Smičiklas: 200 godina oslobodjenja Slavonije I. 94. 6 Fermendžin: Starine XXII. Chr. Bosnae 27.