VJESTNIK 2. (ZAGREB, 1900.)

Strana - 191

191 mirovog. Admiral spada u red prvih dostojanstvenika kraljevstva, njemu uz bok stoje satnici, koji su po činu kud i kamo odličniji od satnika kopnene vojske, pa konačno znamo za pisare, koji su u listinama ubilježeni pod polatinjenom formom p(i)sar(us). Radnja g. Poparića nije samo zanimljiva, već se ona odlikuje uz vrlo liep slog i dikciju još i mnogim novim, skroz na znanstvenoj bazi osnovanim pogledima na predmet. Tako on prvi točnije i sigurnije fiksira dobu od kada su Mletčani stali plaćati Hrvatima danak, te onda o tom danku tako temeljito i potanko raspravlja, da se može uzeti da je to potonje definitivno riešeno. On nam je mnoge stvari, što su dosad bile prekrivene koprenom nerazumjevanja, vrlo liepo razjasnio. Pogotovo moramo biti piscu zahvalni za obavjesti, što nam ih je pružio o organizaciji mornarice. Zasluga je Poparićeva, da danas znamo pouzdano za hrvatskog admirala, i da ga više ne ćemo zvati „primorskim knezom", pa onda o pomorskom satniku, a poglavito o admiralovu pisaru, koji se je smatrao dosad kao neki nadzornik kraljevskih lovačkih pasa. Mislimo, da ne ćemo pogriešiti, ako i mi reknemo, da je ovom radnjom hrvatska historiografija znatno obogaćena. B. B. Zemljopis Hrvatske. Napisali Drag. Hire i Dr. H. pl. Hranilovič. Pristup. Vlastitom nakladom pisaca. Zagreb 1900. Tisak Scholza u Zagrebu. Zemljopis Hrvatske, prema sadanjem stanju nauke, a ipak popularno napisan, jest prijeka naša potreba, gotovo bih rekao — najpreča potreba hrvatske nam književnosti. Već dugo teško osjećamo, što nemamo takova djela. Kada je godine 1877. dična naša „Matica Hrvatska" izdala Klaićev „Prirodni zemljopis Hrvatske" kao prvu knjigu svoje „poučne knjižnice", bijaše to djelo radosno dočekano i pozdravljeno. Nu nauka neprestano donosi novu gradju na vidik svijetu, ta se gradja pretresa i promatra sa svih strana, a često i stara gragja, s novoga gledišta posmatrana. podaje nove izglede nauci. Klaićev je zemljopis rasprodan, ali da danas izadje u novom izdanju, morao bi sasvim drugačiji biti, a da zadovolji sadanjem stanju nauke. Ovoj živoj potrebi hoće da udovolje poznati naši zemljopisci Drag. Hire i Dr. H. pl. Hranilović, pa će se skoro dati, kako nam ovih dana izdani prospekat pokazuje na izdanje svoga „Zemljopisa Hrvatske" u 60 štampanih tabaka sa više od 200 slika, karata i diagrama. Djelo će izlaziti u sveščićima, a cijena je prema našim prilikama i velikim troškovima ovj,kova izdanja primjerena. Sudeći po programu, što ga priznati naši stručnjaci pisci u svom „Pristupu" razviše, stajat će to djelo na visini nauke, a bit će pak jasno i opće razumljivo napisano; za to nam u ostalom jamče i imena pisacaizdavača. Da će djelo i spoljašnom svojom opremom biti dostojno, upravo lijepo izdano, pokazuje već i sam „Pristup", a jamči i dobro poznata štamparija Scholzova za to, u kojoj će se djelo štampati. Djelo će imati uvod i dva odsjeka. Uvod će podati cjelokupnu sliku Hrvatske, Slavonije i Dalmacije crtajući općenito, a sudeći po prospektu, i veoma oduševljenim načinom krasote i divote lijepe nam otadžbine. Prvi će odsjek risati prirodne prilike, pa će zapremati šest poglavlja, od kojih će se u prvom poglavlju prikazati naša zemljopisna nauka u prošlosti i sadašnjosti, u drugom lice naše zemlje, u trećem naše vode, u četvrtom uzduh i podneblje, u petom bilje u Hrvatskoj, a u šestom napokon naše životinje. Drugi će odsjek sadržavati narodopis, mjestopis i statistiku, pa se dijeli u dva poglavlja, od kojih će prvo donijeti opis tla i čovjeka, a drugo će orisati obitavališta. Vidi se po tom, da će ovdje biti veoma obilna gragja sitstematski komparativnim načinom obragjena, a što će djelu osobitu vrijednost podati, jest, da će važnije pojave biti u svim poglavljima i grafički prikazane. Nmea sumnje, da će pisci pri izragjivanju i konačnom izdavanju djela još štošta u svom programu mijenjati i nadopunjivati. Usudio bih se u tom pogledu neke želje izraziti. U II. poglavlju prvoga odsjeka: lice naše zemlje želio bih na prvom mjestu vi-