VJESTNIK 2. (ZAGREB, 1900.)
Strana - 155
155 „anno incarnationis Jesu Christi, nostri domini, milesimo XCI. kyri Alexio Constantinopoleos imperante, tempore, quo Uladislaus, Pannoniorum rex, chroatie inuadens regnum domnum Alumüm, suum nepotem, in illo statuit regem" 1 ). Nije ni čime dokazano, da je kraljica Jelena svoja prava na hrvatsku krunu izgubila, niti je dokazano, da je Almus bio hrvatskim kraljem, već je vjerovatno i skladno sa bližim madžarskim izvorom, da je Jelena svoja prava prenijela na svoga brata, a taj da je Almusa poslao u Hrvatsku, da mu ondje bude „alter ego". Rački' kralja Ladislava ne će da uvrsti u red hrvatskih kraljeva, pa ostavlja neriješeno pitanje, dali je biskupija zagrebačka zakonito utemeljena, a osniva svoje mnijenje na tome, što kralj Ladislav nije nosio naslov „rex Croatie et Dalmacie" ili „Croacie", već da se je godine 1091. i 1093. jednako kao i 1086. pisao samo „rex Hungarorum". I Koloman se tako piše do godine 1102., pa nosi naslov „rex Croatie ac Dalmacie" tek otkako je u Biogradu krunjen. Ovo je istina, ali je istina i to, da su oba kralja na hrvatskom teritoriju vladalačku vlast vršili. Ladislav time, što je zagrebačku biskupiju utemeljio, a Koloman time, što je zastupnicima dvanaest plemena podijelio privilegije. Zašto nisu prije 1102. nosili naslov hrvatskih kraljeva, o tom se može slutiti svašta, ali se ne može sigurno znati ništa. Moguće je, da su smatrali kraljicu Jelenu za zakonitu kraljicu, moguće, da Ladislav nije primio naslova, jer nije dovršio cijelu akciju zaposjednuća svoje baštine, a moguće je i to, da nije bio nakan štovati politički individualitet Hrvatske. Sigurno je samo to, da je Koloman taj naslov primio, kad je cijelu haereditas jacens milošću božjom dobio u svoju vlast (per misericordiam dei potitus regno Dalmacie atque Chroacie)Govoreći Koloman u prijateljstvenom ugovoru sa Mlecima o svojim pretšasnicima, koji su pravo na Hrvatsku i Dalmaciju stekli (ut in quocumque času tibi per antecessores tuos et mihi per meos certa comprobatione justitia fuerit . . .), može on time spominjati samo kraljicu Jelenu i Ladislava 3 . Pauler u Szâzadok god. 1888. i si. str. 197 i 320 i si., dvoji, da li se je Koloman dao kruniti hrvatskom krunom, jer da je isprava, u kojoj je o toj krunidbi govora, krivotvorena. Osim toga da se ne slaže datum povelje s drugima. Kaže se u njoj, da je Koloman 1102. krunjen u Biogradu, pa u njoj obričc zaštitu koludricama sv. Marije u Zadru, a dokazano je, da je tek 1105. osvojio Zadar. Nadalje se govori u Trogirskoj povelji od god. 1108., da će se kralj tek kruniti dati, što protuslovi tomu, da se je 1102. već krunio. Ova povelja, u kojoj se o krunidbi govori, u registru je koludrica sv. Marije u Zadru, u kom ima, kako Rački kaže, više krivotvorenih povelja, s toga da je vjerovatno i ova krivotvorena. 1 Rački: Rad XXVI. 167. 2 Rački: Rad XIX. p. 86. uzima, da je Koloman tu mislio samo na svoje hrvatske pretšasnike, ali se to ne slaže baš s njegovim vlastitim shvaćanjem, po kome Vladislav nije bio hrvatski kralj, a Koloman sam tek posije krpnidbe u Biogradu, dakle poslije potpisa prijateljstvenog ugovora s Mlecima; kad još nije bio hrvatski kralj, kako da su mu hrvatski kraljevi pretšastnici ? 3 Rački: Doc. p. 154.
