VJESTNIK 2. (ZAGREB, 1900.)
Strana - 130
130 Sva ta vjerovatnost, da je Torna spljetski rukopis ili sam pisao ili diktovao, mogla bi se utvrditi do potpune sigurnosti, kad bi se spljetski rukopis još točnije paleografično ispitao. 1 Za nas je u ovom pitanju dosta, što znademo za sigurno, da je spljetski rukopis Tomin stariji od svih drugih. Spljetskomu su codexu prišita kao fol. 121 i 122 dva lista pergamene izvan saveza pergamentquaternionâ. Pag. 1 fol. 121 samo je na gornjoj strani ispisana i nosi malo redaka (ilustracija 1). Na fol- 121 v. jest ona na ploči II. otisnuta notifia. Na fol. 122 ima daljnih bilježaka iz kasnije dobe, od kojih je samo jedna na posljednjoj stranici važnija, ali nije čitljiva. Razabiru se imena hrvatskih plemena, a pismo je cursiv XIV. stoljeća. Po tome je knjigoveža, koji je vezao knjigu, u codexu fol. 121 naopako uvezao. Sudeći po prepisu u vatikanskoj knjižnici vjerovatno je, da je današnja pag. 2 fol. 121 okrenuta bila prema pag. 2 fol. 120 na način, kako smo ploču I. i II. u ovu raspravu uvezali. Po starosti iza spljetskog rukopisa vrlo si. blizu stoje vatikanski codex i codex arhiva Garagnin-Fanfogna u Trogiru. Lucius doduše drži vatikanski starijim, pače najstarijim od sviju, ali će nas prispodoba obaju codexa, naime trogirskoga i vatikanskoga, prisiliti da zaključimo, da je. trogirski rukopis iza spljetskoga najstariji, tako da su oba ta rukopisa izvori, po kojima su svi ostali prepisani. Codex Garagnin-Fanfogna sadržaje neke dodatke, kojih nema u starijem spljetskom codexu. Drugdje opet fale nekoje riječi. Tako je na fol. 50 spljetskoga codexa postrance dodano: „Nota extractum de libro lucani. Invida fatorum séries summisque negatum stare diu". Ovaj dodatak fali u trogirskom codexu, ali je primljen u tekst vatikanskoga i u kasnije codexe. Po tome je trogirski codex prepisan po spljetskome prije, no je ova bilješka dodana bila, a vatikanski poslije toga. Spljetski codex svršava riječima: fecitque se consepelire domino Crescentio ante fores ecclesiae; u codexu Fanfogna slijede još ove riječi: „majoris sancti Dompnii Spalati". Colophon trogirskoga codexa takodjer se razlikuje od onoga- u Spljetu ; a glasi: „Explicit memoriale bone memoriae dm. Thomae quondam archidiaconi ecclesiae majoris et metropolitanae Spalatensis, cujus anima requiescat in aede summi Jovis. Amen. Finis hic summe laudis tibi Hpe. résume". Pošto je historia salonitaua u trogirskom rukopisu ovako završena, slijedi istom onom rukom napisan posebni dodatak pod posebnim natpisom: „Qualiter et cum quo pacto dederunt se Chroates regi Hungariae" (vidi ploču III). Ovaj dodatak bude skoro iza postanka trogirskoga codexa bez natpisa „Qualiter et cum quo pacto ..." i uz male variante 2 spljetskom izvornome 1 Dr. Faber polaže veliku važnost na razuru doljne strane fol 112 verso. Tu je jedno deset redaka rađirano. Kad bi pošlo za rukom iz preostalih tragova razabrati, što je tu pisano bilo,.pa kad bi se to sravnilo sa prvim recima slijedeće stranice, onda bi se moglo vidjeti, koja li je razlika medju radiranim mjestom i novim tekstom, pa bi se vidjelo, nije li mijenjan za vrijeme, dok su codex pisali. 2 U trogirskom codexu : quod omnes predicti teneant suas possessiones ac bona cum omnibus suis, u spljetskom codexu stoji nakratko: teneant suum; u trogirskom codexu: régie maiestati solvere censum seu tribulum, u spljetskom codexu izostavljene su dvije zadnje riječi.
