VJESTNIK 2. (ZAGREB, 1900.)

Strana - 121

SVAŠTICE. Dodatak k Klaićevom članku „Bani poslije Belusa do g. 1225." U ovom članku na strani 242 našeg prošlogodišnjeg „Vjestnika" piše Klaić, da je godine 1220.—1222. bio banom Ochuz, a za njim je sljedio Salamon (1222.—1224.), Nu u privilegiju, koji je kralj Andrija godine 1222., posije izdanja „zlatne bule", izdao njemačkom viteškom redu u Erdelju (Urkundenbuch zur Geschichte der Deutschen in Siebenbürgen I. 18—20), spominje se kao hrvatski ban lcpoch. Pošto je ova izprava, kako dr. I. Karâcsonyi (Az aranybulla keletkezése es elsö sorsa) dokaže, izdana izmedju mjeseca travnja i konca srpnja god. 1222., to moramo uzeti, da je god. 1222. posije Ochuza kratko vrieme (od travnja do srpnja) bio banom Ypoch, po svoj prilici onaj isti, koji je već godine 1204. obnašao bansku čast. Važna izprava od godine 1550. Medju listinama, koje je kr. zem. arkiv ove godine dobio na dar od g. Mirka Breyera, nalazi se vrlo zanimljiva i važna od 20. veljače godine 1550. izdana od kralja Ferdinanda u požunskom gradu. Tom izpravom darovao je kralj Ferdinand Katarini, ženi Eustakija Feledskoga a kćeri Ladislava More i Magdalene de Bakowcza nekoč udove Lovre vojvode iločkoga, sliedeće gradove i posjede: u županiji križevačkoj : grad Orahovicu s istoimenim trgom i plem. dvorom u Vilju, trg Jalsavu, gradiće Raču, Kontovac i sv. Jelisavu inače zvan Jugovac; u županiji požežkoj : grad Požegu i novu Požegu, kaštel Redemlje inače Svinjar zvan, te pravo patronata opatije Kutjevo; u županiji vukovskoj: grad Morović, Našice i kaštel Podgorač. Osim toga darovaše joj kralj mnoge gradove i posjede u Ugarskoj. Ova je izprava tim vriednija, jer baš za to doba slabe su nam viesti 0 Slavoniji, koju su tada već gotovo cielu zaposjeli Turci. Listina ova glasi ovako: Nos Ferdinandus divina favente clemencia Romanorum, Hungarie, Boemie, Dalmacie, Croacieque etc. rex semper Augustus, infans Hispaniarum, archidux Austrie, dux Burgundie etc. memorie commendamus tenore presencium significantes quibus expedit universis, quod nos cum ad nonnullorum fidelium nostrorum humillimam supplicacionem maiestati nostre factam, tum vero ex gracia ac pietate nostra regia, qua erga generosam dominam Catherinam filiam magnifici Ladislai More de Chwla, ex generosa quondam domina Magdalena de Bakowcza relicta olim illustris Laurencii ducis de Wylak procreatam^consortem videlicet fidelis nostri egregii Ewstachii de Feled afficimur, totalia castrum Rahocza