VJESTNIK 2. (ZAGREB, 1900.)

Strana - 98

Crtice o Vukovskoj županiji i Djakovu u srednjem vijeku. Ako izuzmeš iztoČni dio Srijema od Mitrovice do Zemuna, ne znamo o današnjoj Slavoniji za prvih stoljeća srednjega vijeka gotovo ništa. Tek s XIII. stoljećem sviću prve zrake historijskoga svjetla za te krajeve. Namah na početku toga stoljeća javlja se tu Vitkovska županija (comitatus de Vulko, de Walkou) kao izhodište za bojeve s Patarenima u Bosni, pošto su iz te županije vodili putovi dolinama rijeke Bosne i Drine u oblasti Usoru i Soli, a onda u pravu Bosnu sve do grada Vrhbosne (današnjega Sarajeva). Vukovska županija spominje se prvi put godine 1220., kad joj je bio županom neki Toma. Nema sumnje, da je prozvana od utvrdjenoga mjesta na utoku rijeke Vuke u Dunav, koje se u latinskim spisima piše „Castrum Wlco, Wolko, Wolkow, Walkow, Valkow", te se je jamačno hrvatski zvalo Vukovo, dočim je danas pretegao magjarski oblik Vukovar. Vukovska županija

1 bila je prilično prostrana. Na sjeveru je dopirala do Drave i Dunava, a na jugu do Save. Obuhvatala je porječje Vuke na sjeveru, a porječje Bosuta i njegovih pritoka na jugu. Oba ta porječja razstavlja, kako je poznato, nizka (110 m. visoka) izbrežina, koja spaja goru Krndiju sa Fruškom gorom. Da bi si mogli predstaviti prostranstvo nekadanje Vukovske županije, budi spomenuto, da joj je na sjeveru bila medja rijeka Drava od utoka Karašice do ušća Dravina u Dunav, a onda Dunav sve do niže Iloka; na jugu prema Bosni bila joj je medja Sava niže Broda (od Bebrine) pak sve do utoka potoka Mangjelosa u Savu. Na zapadu pripadala su Vukovskoj županiji mjesta 1 O Vukovskoj županiji pisali su doslije: Pesty Fr., Az eltünt régi vârmegyék, Budapest 1880. I., str, 254—368; Csânki Dezsö dr., Magyarorszâg törtenelmi földrajza a Hunyadiak korâban, Budapest 1894. IL, p. 262—384. — Za crkvenu povjest Vukovske županije spominjemo razprave : Csânki Dezsö dr., Boszniai püspökseg Magyarorszâgon (Szâzadok, 1893., pag. 467—477.); Pavić M., Kaptoli bosanski i srijemski u srednjem vijeku (Glasnik biskupija bosanske i srijemske od godine 1893., p. 155., 163., 172., 194., 201.); Pavić M., Arcidjakonati biskupije djakovacke u srednjem vijeku (Glasnik od g. 1895., p. 57., 65.); Pavić M., Župe i crkve (današnje) biskupije bosansko-srijemske u srednjem vijeku (Glasnik od g. 1898., pag. 180., 189., 197., 204., 211.).