VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)

Strana - 69

69 miri regis Chroatorum", kaže se, daje tu izpravu napisao neki Dabrona „iussu Pribimiri, vicarii regis". Za kralja Zvonimira dakle bio je u Hrvatskoj i „vicarius regis". Šta je taj kraljevski vikar? Nehotice se sjećamo, da se u polovici 13. stoljeća u Dubrovniku onaj častnik, koji se latinski zove „vicarius", u ćirilicom pisanim spomenicima naziva „ban". Nije li dakle i taj Pribimir bio po latinski „vicarius", a po hr­vatski „ban" ? * * * Izložio sam sve, što se može znati i nagadjati o hrvatskim ba­nima u drugoj polovici XI. stoljeća. Dokumentovana su tri bana: Goyzo (1059.—1069.), Svinimir ili Zvonimir (1070.—1073.) i Petar (1074.). Možda je taj potonji ostao banom i poslie za kralja Zvonimira (Petrus Suacig = Petar od plemena Svačić), ali kao protivnik Zvonimirov ; možda je nadalje bio banom i Pribimir (1086.) kao „vicarius regis" ? No da li je bilo bana prije godine 1059., i da li je imao nasljed­nika onaj ban buntovnik Pribunja, kojega spominje Konstantin Porii­rogenet u polovici X. stoljeća? Može li se kako izpuniti praznina od 950—1059.? U jednoj povelji kralja Petra Krešimira, koja je izdana u Ninu oko god. 1062., govori on o svojim predšastnicima i njihovim banima ovako: „Comperimus .... in gestis proaui nostri Cresimiri maioris, quod pro remedio anime sue tradidisset monasterio sancti Chrisogoni territórium aliquod in fundo, qui dicitur Yculus . . . Quod tutum pos­sessoribus suis mansit tempore ipsius, et filii eius Dirzislai, et eorum potentibus banis Pribyne et Godemiro, et temporibus Suataslao et fra­trum eius Cresimir et Goyslao, et filii eius Stephani, patris mei, fa­uentibus nobilibus banis, qui eorum fuere temporibus, hi sunt Guar da. Bosethech et Stephanus Prasca". 1 Po ovom mnogo i vrlo različito komentovanom mjestu bili su u u Hrvatskoj počev od kralja Krešimira Starijega pak do kralja Stjepana I. ovi bani: Pribyna, Godemir, Guar da, Bosethech i Stephanus Prasca. Da ih ogledamo nešto izbliže. 1. Pribyna. Jamačno je taj Pribyna istovjetan s onim Pribunjom, za kojega Konstantin Porfirogenet priča, da je ubio Krešimirova sina Miroslava. Ako to stoji, onda banovanje Pribyne ili Pribunje pada u vrieme oko god. 950. i prije. 2. Godemir. Sudeći po kontekstu banovao je Godemir za kralja Držislava, koji je bio kraljem god. 970.—4000. Imade jedna izprava od god. 1029., u kojoj se spominje „Heleniza, soror Godemiri bani", koja 1 Rački, Doc. 62.

Next

/
Thumbnails
Contents