VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)

Strana - 61

generationales in preallegato campo zagrabiensi commorantes, nescitur unde moti, collectis et sibi ipsis associatis aliquot centenis armatis hominibus, in et ad prefatas gentes prefati domini comitis et bani protestantis ad hospitiaque earundem more hostili et predonico irruissent, et nisi dei auxilio et fuge presidio salutem sibi conciliassent, ibidem memorate gentes dicti domini protestantis tristia fata subissent, omnesque nece miserabili interemissent. Vnde idem Ladislaus Borothwa, nomine cuius supra protestatus est, petiitque a nobis in premissis, prefato domino comiti et bano litteras dari protestationales, quod et fecimus communi iustitia suadente. Datum feria tertia proxima post festum beati Andrée apostoli, anno domini millesimo quingentesimo quinquagesimo. Izvornik ove izprave nalazi se n kr. zemalj. arkivu u Zagrebu medju turopoljskim spomenicima. '• Priobćio E. Laszowski. Banski pečat od god. 1596. God. 1596. nalazimo u Hrvatskoj dva bana. Bijahu to Gašpar Stankovački, biskup zagrebački (1595. do 1596.) i Ivan Drašković-Trakošćanski (1596.—1605.). Na izpravama, koje ova dvojica zajedno izdavaše, nalazimo osobiti pečat, koji je s heraldičkog i sfragističkog gledišta veoma zanimljiv. Pečat je okrugao, a u njemu nalazimo dva zasebna grba: s desna grb Stankovačkoga, s lieva Draškovića. Stankovačkov grb jest sliedeći: štit raždieljen, dolje dvie lievokose grede, gore iz krune rastući jelen okrenut na lievo. Na štitu stoji biskupska mitra. Grb pako Draškovićev jest : štit, u njem na trobriegu kruna, iz koje raste okrunjen, na desno okrenut grif, držeći u desnoj pandži kruglju. Na štitu počiva kaciga s krunom, a iz ove raste grif sličan doljnjem. Medju oba štita dolje stoji mali stilizirani liljan. Okolo stoji nadpis u dva reda: CASP: ZTANKOWACHKY: EPI: ZÁGRÁBIÉN: ET: IOAN: DRASKOWYTH: REG: DAL: CROA: ET SCLAVO: BANI: SACRAE: CAESAREAE: REGIAEQVE: MAIESTATIS: CONSILIARY. Ovaj pečat našli smo na izpravi d. d. „in Castello Zwtenzka" u nedjelju sv. Trojstva 1596. Izvornik se nalazi u arkivu jugoslavenske akademije u Zagrebu. E. Laszowski. Viest o hrvatskim izpravama u arkivu grofova Erdöda godine 1777. Počam od konca XV. vieka stoji porodica današnjih groiova Erdöda u tiesnom savezu sa našom domovinom. Ogromna imanja i odlične časti vezaše grofove Erdöde- s Hrvatskom. Iz ove porodice poteklo je više banova i drugih odličnih ljudi, koje u službi zemaljskoj, koje opet u službi vojničkoj. U povjesti hrvatskoj sve od XV. vieka počam prepliće se ime Erdöda. Prema tomu nije niti čudo, da se pre-