VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)

SADRŽAJ - II Svaštice - Brusina Spiridijon: Ilirski ražanj, izumrla ptica naše faune

280 laris et diplomaticus comitis Nicolai a Zrinio. Budapest 1899. 8° XVXI -f- 752. Magjarska akademija izdala je u 30. svezku svog izdanja „Monumenta Hungáriáé historica" pisma i spomenike o banu hrvatskomu i slavnom sigetskom junaku Nikoli Subiču knezu Zrinjskomu. Knjiga je razdieljena u 3 diela. U prvom dielu (str. I —112.) nalazi se 97 pisama datiranih od 5. siečnja 1566. do 28. kolovoza 1574., a pisanih bilo od Zrinjskoga samoga, bilo po smrti njegovoj o njemu. Drugi dio (str. 113—571.) sadržaje razne izprave, koje se tiču Nikole Zrinjskoga, a sižu od 3. svibnja 1534. do 23. studenoga 1602. Ovih ima 211 na broju. U trećem dielu (str. 575—686.) nalazi se kao dodatak još 48 što pisama što izprava od g. 1535. do g. 1567. Na koncu dodano je obširno (na 62 stranice) alfabetsko kazalo vrhu svih stvari i osobà, o kojima se diljem knjige govori. Ova je knjiga dragocjena za pisanje povjesti 0 banu Nikoli Zrinjskomu. Kupelwieser L. Die Kämpfe Ungarns mit den Osmanen bis zur Schlacht bei Mohács, 1526. Mit 16 Kartenskizzen im Texte. Wien und Leipzig 189Q. 8 str. 254. Pisac te knjige c. i kr. Feldmarschall - Lieutenant, koji se je za višegodišnjeg boravka svog u Sedmogradskoj bavio proučavanjem ratova Magjarâ s Turcima do god. 1526., nije nipošto povjestnik po zanimanju. U toj knjizi opisuje pisac samo ratove Magjára s Turcima od g. 1381. do g. 1526. Tu su prvi put u posebnoj knjizi opisani ratovi Magjára s Turcima. Kako su ali u većini tih ratova sudjelovali i Hrvati i kako su Turci prelazili preko Hrvatske u Ugarsku, to ima u toj knjizi i mnogo podataka za ratnu povjest Hrvata s Turcima u razdoblju od 1381. do 1526. godine. U tekstu se nalaze i nacrti glavnih bojišta sa oznakama položaja vojska. Kupelwieser L. Die Kämpfe Oesterreichs mit den Osmanen vom Jahre 1526. bis 1537. Mit 5 Kartenskizzen und einer Beilage. Wien und Leipzig. 1899. 8° str. 113. Godine 1526—1537. jesu one godine, u kojima je morao car Ferdinand I. vojevati s Turcima za gospodstvo svoje u Ugarskoj, gdje je velika stranka želila imati za vladara Ivana Zapolju, vojvodu Erdeljskoga. Ovaj je izazvao Turke u rat proti Habsburgovcima. U knjizi je obširno opisana obsada Beča od g. 1529. po Turcima, te je na koncu i dodana karta sa slikom, koja prikazuje tu obsadu. Karta ta potječe iz vremena obsade. Original njezin nalazi se u „Albertini", sbirci umjetnina i biblioteci nadvojvode Fridrika. 1 ta je knjiga vriedan prilog za izučavanje ratova Hrvata s Turcima. Csuday Eugen Dr. Geschichte der Ungarn. Zweite Auflage, übersetzt von Dr. M. Darvai. Berlin 1899. 8° 2 Bde. Seiten 506 -4- 572. Djelo to nema ozbiljne znanstvene vriednosti. Pisac mu nije se znao uzdići do objektivnosti, a niti je djelo samostalno obradio po vrelima. Hrvatske su stvari u njemu tako preterano i tako — bilo hotice, bilo s neznanja — slabo opisane, da nije vriedno u djelo za njih ni zaviriti. Ferdinandy Géza. Az arany bulla. Közjogi tanulmány. Budapesten 1899. 8° str. 182. Ova obsežnija razprava o postanku, sadržaju i značenju „Zlatne bule" (od kralja Andrije II. g. 1222.) dobro će doći historicima, koji razumiju magjarski a žele se pobliže upoznati s tim predmetom. Kako je „zlatna bula" postala pod uplivom cnglezke „magnae chartáé libertatum," to se u nekojim točkama i slaže s magnóm kartom. Zanimivo je pako promatrati, kako su se te jednake točke provadjale u Englezkoj a kako u Magjarskoj i Hrvatskoj. Starčević Mile. Spomenica junačkih djela c. i kr. ratne mornarice. Prevod po njemačkom originalu od — —, poručnika c. i kr. mornarice. Izdana po redakciji „Mittheilungen aus dem Gebiete des Seewesens". U Pulju 1898. Dio I. 8° str. VIII. -f- 109. Bojničić Ivan v. Dr. Der Adel von Kroatien und Slavonien. Nürnberg, Bauer und Raspe, 1899. 4

n

. 250 str. i 176 tabla. Ciena 45 for. <$>