VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)

Strana - 209

Škrinja privilegija kraljevine. U prvom svezku ovog časopisa (str. 4—5) opisao je moj drug Emilij Laszowski škrinju, u kojoj se čuvaju počam od godine 1643. najvažnije zemaljske izprave, te je ujedno ocrtao njezinu povjest. — Budući je sadržaj te škrinje do sada vrlo malo poznat, premda je zaista od najveće važnosti za domaću povjest. to ću ja ovdje (iz znanstvenih razloga latinskim jezikom) priobćiti regesta svih u škrinji čuvanih izprava, zakona, privilegija itd. Pošto je godine 1894. preuzvišeni gospodin ban predao meni kljuće te škrinje, koji su se do tada čuvali kod njega i njegovih predšastnika, morao sam ponajprije ustanoviti, da li se još u škrinji nalaze svi spisi, popisani godine 1764. po povjerenstvu stališa i redova, te u kakovom su stanju. Zatim sam dao škrinju očistiti i popraviti, pa za spise sačiniti nove moderne omote; nu iz pieteta prama našim pradjedovom ostavio sam taj najstariji arkiv stališa i redova u onom istom redu, u koji su ga sami godine 1764. stavili. Po starom popisu iz spomenute godine nalazilo bi se u škrinji 143 komada, nu u istinu imade ih mnogo više. — Pod brojem 131. čuva se naime 55 komada listova (missiles) od godine 1530. i 1531., koji su upravljeni na vrhovnog zapovjednika (generalis capitaneus) pomoćne vojske u Hrvatskoj i Slavoniji Ivana Katzianera od Katzensteina. Ovi su listovi od zamašne važnosti za povjest borba izmedju kraljeva Ferdinanda i Ivana Zapolje, nadalje za povjest obrane zemlje proti Turcima. Imade tu pisama banova Franje Bacana i Ivana Torkvata Karlovića, zatim Simuna Erdöda, bana kralja Ivana, kliskog junaka Petra Kružića itd. Sva ova pisma nalazila su se njekoć u kranjskom arkivu u Ljubljani, odakle ih je godine 1705. kranjski registrator Marko Josip Perizhoff kao spise bez vriednosti škartirao. Na svu sreću dopala su ova pisma u ruke redovnika cistercite Pavla Puczla u Sittichu (Zatično), koji ih je, opazivši njihovu vriednost za hrvatsku povjest, 22. listopada 1705. darovao Pavlu Ritteru-Vitezovićn. Ovaj pako predao ih je stališem i redovom, koji dadoše pisma pohraniti u škrinju privilegija. Većinu ovih pisama izdao je Krčelić u svom djelu „Notitiae praeliminares", Periódus IV. §. 2—4, nu dosta pogriešno. Iz ovog Krčelićevog izdanja razabire se u ostalom, da je u njegovo doba bilo tih pisama više, nego li danas, da je dakle medjutim mnogih nestalo. Ovi kao i njeki drugi u škrinji 14