VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)

Strana - 207

207 Rad jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Knjiga 136. sadrži ove historičke radnje: 1. Putovanja po Balkanskom poluotoku XVI. vieka od dra. P. Matkovića. Strana 1—96. Tu se nalaze putopisi Josipa Rosaccia (g. 1574.—1606.) i Matije Quada (g. 1600.), zatim putopis o putovanju mletačkoga poslanika Lovre Bernarda u Carigrad od god. 1591., drugo putovanje Trifona Kosobejnikova od g. 1593. i pismo Gjure Douse o svom putu u Carigrad. 2. 0 hercegu Andriji (1197.—1204.) od Vjekoslava Klaića. Strana 200.—222. Andrija, brat ugar.-hrvat. kralja Emerika, vladao je u Hrvatskoj kao zamjenik kraljev gotovo podpunom kraljevskom moći. Budući da je to prvi herceg („dux") iz porodice Arpadovića, čija je vladavina bolje poznata, smatrao je g. Klaić za vriedno, tu vladavinu pobliže ogledati. Poznato je, da su braća Emerik i Andrija medjusobno bili zavadjeni i da su se zaratili. G. Klaić tumači uzrok te zavade. U Ugarskoj je do g. 1173. vriedio princip, da ima kralja nasliediti brat, a ne prvorodjeni sin. Tek kralj Bela II. (otac Emerika i Andrije) ustanovio je princip o nasljedstvu po primogenituri i dao svog starijeg sina Emerika dva puta kruniti. Kad je Emerik postao kraljem, bojao se Andrija, da će biti i on lišen prava na priestolje. S toga je živio u zavadi s bratom. Ako je i bio od brata potučen, ipak je bio odredjen za „duxa", kraljevog zamjenika, u Hrvatskoj, Dalmaciji i Humu, a to je značilo toliko, kao da je odredjen za nasljednika svog brata na priestolju. Andrija je boravio uviek ili u Hrvatskoj ili u Dalmaciji vršeći svu političku, sudbenu i vojnu vlast poput kralja, premda je i kralj Emerik bio nad njim, te tu istu vlast takodjer vršio. Čast Andrijina zvala se je „ducatus". Isti naziv imao je i teritorij njegovoj vlasti podieljen. On sam zvao se je „dux", što g. Klaić prevodi hrvatski riečju „herceg", jer je taj naziv za kraljeva namjestnika doista upotrebljavan u 15. vieku. Proučavajući g. Klaić vladavinu hercega Andrije, čini se, da je i nešto novoga odkrio. U pismu naime pape Inocenta III. na Andriju prieti se papa, da će pravo nasljedstva prenicti na „mladjeg mu brata". Medjutim je gosp. Klaić odkrio ime tog brata u uvodu k djelu: „Statuta capituli zagrabiensis saeculo XIV." od Ivana arcidjakona Goričkog. Tu se naime o kralju Beli II. (III.) veli: „Hic (Bela tercius) reliquit filios quatuor, primus fuit dux Emericus, qui successit ei in regno, secundus fuit dux Andreas, postea rex, pater regis Bele quarti, tertius fuit dux Salamon, quartus dux Stephanus"

. Ciela je razprava g. Klaića zanimiva za proučavanje načina vladanja zamjenika ugarskih kraljeva u Hrvatskoj. Starine. Izdaje jugoslav. akademija znanosti i umjetnosti. Knjiga XXIX. donosi ove članke za historiju hrvatsku: 1. Arkivi po županiji sriemskoj. Napisao Emilij Laszowski. Strana 1 —11. G. Laszowski proputovao je g. 1895. po odredbi vis. vlade županiju sriemsku, proučavajući tamošnje arkive. Tom prilikom se je uvjerio, kako imade vrlo malo arkivalija u Slavoniji u obće, dakle i u sriemskoj županiji. Turci su naime zavladavši Slavonijom i poplavivši ovu poslie mohačke bitke, uništili sve pismene spomenike i većinu "gradjevnih spomenika. Sto se je pak- sačuvalo sredovječnih pisanih spomenika, tičućih se Slavonije, to je pohranjeno u t. zv. komorskom arkivu, gdje su pohranjivani arkivi izumrlih porodica, kojih su imanja kao ošastna pripala kruni. U tom komorskom arkivu, koji je danas ineorporiran kr. ugar. državnom arkivu u Budimpešti, nalazi se množina takovih arkivalija, koji se tiču prava i posjeda slavnih hrvatskih porodica : Gorjanskih, Iločkih, Dragfija, Morovića, Berislavića-Grabarskih i dr., koji su u srednjem vieku držali prostrana imanja po današnjoj Slavoniji. Dalje spominje g. Laszowski, gdje se sve još po Ugarskoj nahode arkivalija, odnesena onamo iz Slavonije. Posije ovog zanimivog i poučnog uvoda nabraja g. L. sav sadržaj ovih arkiva: I. Arkiv županije sriemske u Vukovaru. II. Arkiv grada Karlovaca u Sriemu. III. Arkiv grada Mitrovice. IV. Arkiv grada Petrovaradina. V. Arkiv trgovišta Rume. VI. Arkiv grada Zemuna. VII. Arkiv kneza Odescalchia