VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)

Strana - 12

12 Pogledić. Medju tim nije Kukuljević zaboravio zemalj. arkiv. On se i nadalje brinuo za njegov napredak. Kao narodni zastupnik podnese on 13. lipnja 1874. banu Ivanu Mažuraniću jedan „pro memoria", u kojem razloži postanak, razvitak i stanje zem. arkiva. Predlaže, kako da se zemalj. arkiv poveća i ovako povećani „centralni" arkiv uredi. Predlaže, da se svi županijski, gradski, obćinski i kaptolski arkivi naše domovine pokupe i pohrane u zem. arkiv. Ujedno razloži potrebu proširenja prostorija arkiva. Ovo isto pitanje potakne sliedeće godine 1875. 17. lipnja posebnom predstavkom još i jugoslavenska akademija, pa i senat sveučilišta Franje Josipa I. (1. srpnja) u Zagrebu. Akadem. senat sveučilišta predloži, da bude arkivarom čovjek, sposoban predavati pomoćne historičke znanosti kao docent na zagrebačkom sveučilištu. Kukuljevićev predlog dodje u saborskoj sjednici (XVII.) 7. studenoga iste godine na pretresaj, te bude pozvana visoka kr. zemaljska vlada, da glede naumljenog preustrojstva zem. arkiva, te centralizacije ostalih arkiva, predloži u budućim saborskim sjednicama zak. osnovu. Sabor se je za tu stvar upravo oduševio. Još god. 1874. mjeseca listopada sastavi visoko predsjedničtvo kr. zem. vlade, potaknuto Kukuljevićevim memorandumom, posebnu okružnicu na sve hrvatske županije, gradove, obćine, te kaptole zagrebački, modruški, senjski i čazmanski, kojom pozva, da se svi njihovi arkivi, a naročito županijski, gradski i obćinski, pod nadzorom velikih župana, gradonačelnika i obćinskih načelnika razvide, i da se podnese vladi izvješće o tom, imade li u njima kakovih izprava važnih po povjest, upravu, obrt, trgovinu i kulturu. Iza toga izaslat će se posebno povjerenstvo, koje će ovakove spise preuzeti za zem. arkiv. Slična okružnica odaslana je ratnom ministarstvu u Beč, tè F. M. L. Molinariju, zapovjedniku u Zagrebu, glede spisa vojničke krajine, koji bi spadali u zemaljski arkiv. U saborskoj sjednici LXVIII g. 1876. i XXX. g. 1879. bude opet pozvana vis. kr. zem. vlada, da predloži zakonsku osnovu glede centralizacije domaćih arkiva i konačnoga uredjenja zem. arkiva. Nu i ovaj put osta ovo pitanje neriešeno poradi financijalnih okolnosti (1880.). Godine 1880. upravi vis. kr. zemalj. vlada ponovnu okružnicu na županije i gradove, te podžupanije, da izvjeste vladu o stanju svojih arkiva, kao i o tom, imade li u području njihovom obiteljskih arkiva, koji bi se mogli uz primjerenu cienu nabaviti za zemalj. arkiv. Ujedno se visoka vlada obrati na c. kr. namjestničtva u Beču, Gracu i. Pragu s molbom, da pošalju statute arkiva i sličnih zavoda u području njihovom. Nekoliko statuta bude visokoj vladi priposlano. Iste godine 1880. stigla su tražena izvješća od županija, podžupanija, gradova i obćina o stanju njihovih arkiva, — a dalje ništa. Jedino župni ured u Dubrovčaku priposla