VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)

Strana - 86

VIESTNIK HRVATSKOG DRŽAVNOG ARHIVA radi o diobi Horugvice medu potomke plemena Acha, nedaleko Horugvice bio posjed Poljanica. No u susjedstvu dugoselske Rugvice nalazimo također posjed sličnoga imena, to jest današnju Poljanu (Čičku). Zato držimo, da upravo izprava od god. 1342. jasno govori za naše mišljenje. Odlomak, koji se tiče našega pitanja glasi: »... item due partes possessionis Churnech et iterum due partes alterius possessionis Horoguiche cum possessione Poliche vocata non remota a possessione Horoguicha memorata.. .« (Smičiklas, Codex sv. XÏ, str. 4). Posjed Črnec (Churnech) današnji je Rugvički Črnec u obćini i kotaru dugoselskomu, koji se nalazi u neposrednom susjedstvu Rugvice, a posjed Poliche je vrlo vjerojatno današnja Poljana (Čička) u obćini Kravarsko, kotara velikogoričkoga. Poljana Čička u istinu nije daleko od Rugvice, jer oba ta posjeda dieli samo rieka Sava. Ivančan svoje mišljenje podupire konačno još i time, jer da su posjedi Vratislavovi u izpravi od god. 1209. navedeni onim redom, kako jedan s drugim neposredno graniče. Nasuprot tome držimo, da neposredna sveza tih posjeda nije svagdje dokazana. Našim rješenjem je Vratislavova Horugvica jasno i sigurno određena, dok je po rješenju Ivančanovu tek neodređeno smještena od prilike »u današnju okolicu Konjščice, Molvica, Sv. Nedelje i Rakitja sve do Save.«

12 5. »... terra fratru m Cehna et Weretk...» (1214. Smičiklas, Codex III—129.). Andrija, kralj ugarski i hrvatski daruje godine 1214. Baranu zemlju, koju su prije toga posjedovala dva brata po imenu Cehna i Weretk, da nagradi njegovu »fidelitatis constanciam, quam nobis in omnibus fauorabiliter exhibuit.« Ujedno je kralj poklonio Baranu i »marturinas C. (centum) mansionum« sa svih njegovih posjeda. Mede darovane zemlje opisuju se u izpravi ovako: »Prima igitur meta terre supradicte incipit a uilla Scepnicha, predii eiusdem Baran decani, deinde tendit uersus aquilonem et uenit ad quandam publicam stratam, que in Ulis partibus uia regis uocatur et per eandem uiam uadit, usque dum predicta uia intrat in quandam aquam nomine Tornua et per eandem aquam deriuatur, donec predicta Tornua defluit in Zawam et uersus australem partem eadem Zowa circuit omnes alias terras eiusdem Barani decani huic terre contiguas, de qua in presenti agitur, ac per eandem aquam Zowa reuertitur ad supradictam uillam Scepnica(m), unde prima meta processerat.« Ovaj posjed omeđašen je u izpravi sa nekoliko međaša, kojima su imena do danas sačuvana, tako da ga možemo prilično točno odrediti. Baranova »uilla Scepnicha« bez sumnje je današnja. Sopnica južno od Sesveta kraj Zagreba. Granica ovog posjeda teče od Sopnice na sjever do glavne ceste Zagreb-Sesvete (uia regia), zatim ide cestom do mjesta, gdje ju sieče potok Trnava, a onda potokom Trnavom sve do njegova utoka u Savu pa se Savom vraća sve do početne međe Sopnice. Na iztočnoj strani ovoga posjeda meda je nešto nejasna, jer Sava danas ne teče neposredno uza selo Sopnicu nego je od njega udaljena oko 2.5 km u zračnoj crti. No nije nevjerojatno, da je Sava u XIII. stoljeću tekla sjevernije i dopirala sve do sela Sopnice. Prema gore ozna12 Ivančan, Vratislav i pleme Aka, Vjesnik zem. arkiva VI, str. 149. . .