VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)

Strana - 78

?8 VIESTNIK HRVATSKOG DRŽAVNOG ARHIVA Zaglavak Iz ovog se prikaza vidi, da se K. A. samo jednim svojim dielom razvio posve prirodno, t. j. iz registrature Kaptolske pisarne. To su skupine: Acta Loci credibilis — I. dio, Acta sessionum i Protocola Fassiones. Sve ostale zbirke nastale su tako, da se je arhivska grada naknadno sređivala, signirala, i registrirala, dakle na umjetni način. Prigodom uređivanja K. A. g. 1940.—1942. bilo je dobre volje i uloženo je mnogo truda, da bi se pojedine skupine rekonstruirale prema tome, kako su nekoć postojale u registraturi. Kako je bio odviše velik nered i zbrka među spisima, nije to bilo moguće u cielosti postići, ali je postignuto u glavnim crtama i u nekim pojedinostima. Koliko god treba žaliti, što je K. A. zanemarivan, te su mnogi spisi ukradeni, spaljeni i uništeni od vlage, s veseljem iztičemo, da je K. A. danas najbolje uređeni arhiv u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Iako je u njemu mnogo toga urađeno g. 1940. do 1942., ipak ostaje još dosta nesvršena posla. A jedan od najvažnijih budućih poslova bit će restauracija oštećenih spisa i izprava. Kod prikazivanja, kako je uređivan K. A. u 19. st., naveli smo izvore. Za najnovije uređivanje nismo navodili izvora, jer je kod toga uređivanja osobno sudjelovao pisac ovih redaka. Za bolje razumievanje prilika u K. A-u i kaptolskoj pisarni te u Kaptolu uobće, dobro će doći razne razprave Ivana Tkalčića i Ljudevita Ivančana, a osobito Ivančanovi »Podatci o zagrebačkim kanonicima« (rukopis u K. A-u, kod Zbora duhovne mladeži zagrebačke) te njegova razprava o Zagrebačkom kaptolu u Croatia Sacra sv. 4. K. A-om su s služili mnogi naši stariji i noviji poviestni pisci, a osobito Ratkaj, Krčelić, Levaković, Vinković, Tkalčić, Ivančan, Barle i Laszowski. No građa K. A-a nije ni izdaleka izcrpljena, nego će i u buduće biti bogato vrelo za iztraživanje poviesti sjeverozapadne Hrvatske. Summarium. Josephus Buturac: Archivum Capituli Metropolittanae Ecclesiae .Zagrabiensis. Capitulum Metropolitanae "Ecclesiae Zagrabiensis, conditum verisimile in fine s. XL, decursu saeculorum permultum influebat non solum in vitam Ecclesiae sed etiam in res politicas regni Croatiae. Documenta de varus Capituli negotiis et clarissimorum canonicorum operibus collecta sunt in Archivo capitulari. Capitulum ab antiquissimis temporibus usque ad a. 1860. erat Locus Credibilis ad conservanda documenta nobilium in septemtrlonalibus et occidentalibus Croatiae partibus degentium. Documenta antiquiora maioris momenti ad Archivum capitulare spectantia servata erant ad finem saeculi XIX. in cubiculis super sacristiam cathedralis ecclesiae simul cum archivo regnicolari. A. 1916. Archivum capitulare divisum est in duas partes: I. pars A, C. translata est secundum contractum inter Capitulum Metropolitanae Ecclesiae et gubernium regni Croatiae Slavoniae et Dalmatiae die 23. V. 1914. confectum ad interiora Archivi regnicolaris, i. e. hodierni Archivi Independentis Status Croatiae; II. pars A. C. remansit apud domum capitularem Kaptol 27. ad conservanda recentiora documenta et acta aedificatam.« Praecipuae collectiones A. C. I-ae partis sunti-l. Acta Capituli antiqua a s. XIII. ad a. 1700. 2. Acta Capituli s. XVIII. 3. Acta Locis Credibilis a s. XIII. ad a. 1860. 4. Acta collegiorurn (Viennensis, Bononiensis), seminaru Zagrabiensis et orphanotrophii Požegani. 5. Acta Summarum piarum. 6. Acta Decimalia. 7. Acta Urbarialia. Collectiones sub 1. totaliter, sub 2., 3. et 6. partialiter registratae sunt s. XVIII. et XIX., caeterae collectiones adhuc registratae non sunt sed registrandae sunt. Inventarium A. C. I-mae partis confectum est a. 1942. Collectiones, adhuc non registratae, provisae sunt signaturis et partim ordinatae sunt a. 1941. et 1942.